Četvrt stoljeća prošlo je od Pekinške deklaracije, strateškog dokumenta za prava žena kojim se ističe da su ženska prava ljudska prava, i koja je ponudila konkretna rješenja za participaciju žena u svim područjima života.
Na krilima godišnjice tog ambicioznog plana održan je Europski tjedan rodne ravnopravnosti. Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju na rodnu osviještenost u svim politikama Unije.
''21. stoljeće je stoljeće žena. Pred nama je 2050. godina, a ne slika žena iz 1950-ih. Gledamo unaprijed, a ne unazad'', izjava je Evelyn Regner, predsjednice Odbora za ženska prava iz Austrije.
Renger je istaknula kako je Odbor, unatoč mnogim uspjesima, svjestan izazova s kojima se žene susreću te je izrazila zabrinutost zbog financijske nejednakosti, razlike u plaćama među spolovima kao i nedovoljnoj zastupljenost žena u donošenju odluka.
Upravo je potonje iniciralo ponovni poziv Parlament na poštivanje pravila kojima se obvezuju tvrtke da u svojim odborima imaju 40 posto žena. Dimitrios Papadimoulis, potpredsjednik Parlamenta zadužen za ravnopravnost spolova i raznolikost, rekao je: ''Imati žene na vlasti presudno je za promicanje jednakosti na drugim poljima. Europski Parlament ovo shvaća vrlo ozbiljno i uspjeli smo poduzeti značajne korake prema zatvaranju postojećih rodnih praznina''
Tjedan ravnopravnosti, organiziran na inicijativu Odbora za ženska prava i rodnu ravnopravnost (FEMM), od ponedjeljka 26. do četvrtka 29. listopada iznjedrio je rasprave i saslušanja o jednakosti spolova.
Prvu raspravu otvorila je tema o trgovini ljudima, a Poseban odbor za borbu protiv raka održao je javno saslušanje gdje je bilo riječi i o karcinomu dojke, budući da je listopad mjesec borbe protiv ove zloćudne bolesti. Istaknuto je da se više od 40 posto svih karcinoma može spriječiti koordiniranim djelovanjem na pojedinačne, socijalne i komercijalne zdravstvene odrednice.
Zaključna rasprava, na čelu s ravnateljicom Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) Carlien Scheele, predstavila je rezultate ovogodišnjeg Indeksa rodne ravnopravnosti koji pokazuje da na razini Unije imamo 67,9 bodova od maksimalnih sto koji predstavljaju potpunu ravnopravnost. Dobiveni rezultati pokazuju spor napredak te da bi trebalo 60 godina da se postigne puna ravnopravnost spolova.
Hrvatska je ispod prosjeka Europske Unije s 57,9, a Švedska prednjači s 83,8. Indeks je uključivao sljedeće kategorije: rad, novac, znanje, vrijeme, moć, zdravlje i nasilje.
Uzmemo li u obzir razdoblje od pet godina Europska se unije za tri približila potpunoj ravnopravnosti što nije zanemarivo, ali niti puno. Dug je put do za postizanje rodne ravnopravnosti u svim zemljama Europske unije.