U svojoj izbornoj kampanji američki predsjednik Barack Obama obećao je u roku od 16 mjeseca nakon preuzimanja dužnosti povući preostalih 143.000 američkih vojnika iz Iraka i preusmjeriti ih u Afganistan, gdje se sigurnosna situacija pogoršava posljednje godine.
Procjenu sigurnosti u Iraku Obama će zacijelo raditi i na temelju opće slike izbornog procesa, pišu agencije o prvim izborima koji se održavaju nakon 2005. godine kada je u Iraku buknuo u građanski rat. Suniti su tada bojkotirali izlazak na birališta, a o sigurnosti najbolje govori podatak da u sunitskim područjima radnici nisu uspjeli postaviti čak ni biračke kutije, podsjeća agencija dpa.
Ovog puta suniti će sudjelovati, premda postoje poneki dijelovi zemlje u kojima ne namjeravaju doći na birališta, no 'budu li izbori pošteni, mnogi će promijeniti mišljenje', drži Nabil Mohamed Salim, profesor političkih znanosti s bagdadskog sveučilišta. Problema bi moglo biti u etnički mješovitim pokrajinama kakve su Nineva, odakle je izbjeglo 10.000 kršćana u studenome nakon 15 ubojstava u dva tjedna, ili pak u Dijali gdje su prijetnjama izloženi Kurdi.
U tim etnički mješovitim pokrajinama, manjinske zajednice kao kršćani ili Jazidi mogle bi biti presudan jezičac na vagi. Šijitski klerik Muktada Al-Sadr bojkotirao je izbore 2005., a u subotu njegovi pristaše neće izravno sudjelovati, ali će poduprijeti pojedinačne kandidate.
Kampanja prošarana ubojstvima i zastrašivanjima
Mnogi Iračani ocjenjuju da su stranke s vjerskim predznakom izgubile kredibilitet prošlih godina u silovitoj borbi za vlast, a to potvrđuju i ankete koje predviđaju pobjedu sekularnih političkih stranaka. Premijer Nuri Al-Maliki rekao je da će izbori 'iscrtati novo lice Iraka', a biračima obećao kazniti sve nepravilnosti i manipulatore.
Zastrašivanja i ubojstava u izbornoj kampanji je bilo, pišu agencije i navode ocjene analitičara da će uredan tijek izbora biti test uspješnosti vlade, a u protivnome Iraku prijete novi sektaški sukobi i kaos. U najavnim tekstovima agencije dosta prostora posvećuju sudjelovanju žena, jer irački izborni zakon političkim strankama propisuje da kandidiraju najmanje 25 posto žena. Prema podacima Izbornog povjerenstva od 14.431 prijavljenih kandidata žena je gotovo 4.000, ili oko 28 posto za 440 mjesta u vijećima 14 od 18 iračkih pokrajina.
'Prije invazije žene i muškarci bili su jednakiji nego danas'
No izborna kandidatkinja u Iraku mora biti spremna suočiti se s diskriminacijom, prijetnjama, čak nasiljem, piše agencija AFP i prenosi da su fotografije žena iščeznule s ulica zbog čega je jedna od njih podnijela tužbu pred Izbornim povjerenstvom. Izborni zakon predvidio je ženske kvote kako bi poboljšao položaj žena u iračkom društvu, ali njima je život bio bolji za režima bivšeg predsjednika Sadama Huseina, nego danas, kada je ekstremizam ojačao s američkom intervencijom.
'Prije invazije 2003., žene i muškarci bili su jednakiji, žene su mogle lako birati zanimanje, putovati ... danas ima mnogo zapreka zbog vjerskih stranaka', tvrdi Vahida Al-Džumaili s kandidacijske liste sunita 'Prijedlog iračkog nacionalnog okupljanja'. Human Rights Watch ističe da 'je nasilje nad ženama ozbiljan problem u Iraku', a 'posebno su na meti političarke, dužnosnice, novinarke i aktivistice za prava žena'. Agencija dpa prenosi da bi u pokrajinskim vijećima svako treće mjesto trebalo pripasti ženi, no već je očito da će se to teško ostvariti.