Švedska će uspostaviti svoje prve hitne zalihe žitarica na sjeveru zemlje, u regiji koja bi u slučaju oružanog sukoba mogla biti potpuno izolirana, priopćila je švedska vlada.
Prema vladinu proračunu za 2026. godinu, Stockholm planira uložiti 575 milijuna kruna (oko 60 milijuna dolara) u uspostavu rezervi žitarica, koje će se redovito obnavljati kako bi se spriječilo propadanje zaliha, izvijestio je Švedski odbor za poljoprivredu.
Objavljen je i natječaj za nabavu i skladištenje žitarica u sjevernim okruzima Norrbotten, Västerbotten, Västernorrland i Jämtland. Ti okruzi trenutačno u potpunosti ovise o žitaricama dopremljenima iz južne Švedske. Naime, ta se zemlja proteže na više od 1600 kilometara od juga do sjevera, što bi u slučaju krize ili rata moglo predstavljati ozbiljan logistički problem.
"Sjeverna Švedska strateški je važna za vojsku i predstavlja poseban prioritet za potpunu obranu zemlje", izjavio je ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin.
"Nije slučajno da se upravo ovdje poduzimaju prvi koraci prema stvaranju hitnih zaliha žitarica. To je način da osiguramo da stanovništvo može imati hranu čak i u vrijeme krize", poručio je.
Plan je dio šire strategije potpune obrane, kojom Švedska želi uključiti cijelo društvo, od vlasti i vojske do građana i privatnih tvrtki, u jačanje otpornosti na moguće oružane prijetnje i održavanje osnovnih funkcija države.
Prema Švedskom odboru za poljoprivredu, 90 do 95 posto stanovništva moglo bi preživjeti tri mjeseca na žitaricama bez nutritivnih manjkova, dok u ratnim uvjetima prosječna dnevna potreba za hranom raste na oko 3000 kalorija po osobi.
Od neutralnosti do NATO-a
Švedska je još 2015. godine reaktivirala strategiju potpune obrane, nakon ruske aneksije Krima, dok su dodatne mjere uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Prošle godine Švedska je i formalno okrenula leđa dvostoljetnoj politici vojne neutralnosti te se pridružila NATO savezu.
Premijer Ulf Kristersson u siječnju je izjavio da Švedska nije u ratu, ali nema ni mira te je upozorio da je cijela regija Baltičkog mora izložena hibridnim napadima, od dezinformacijskih kampanja do sabotaža podmorske infrastrukture, piše CBS News.
Ruska podmornica u Baltičkom moru
Napetosti u regiji dodatno su porasle nakon što su švedske oružane snage u srijedu potvrdile da prate rusku podmornicu koja je dan ranije ušla u Baltičko more.
Švedska mornarica, koja je objavila dvije fotografije incidenta, priopćila je da je riječ o rutinskoj operaciji u bliskoj suradnji sa saveznicima, naglašavajući da ima dobar pregled situacije u neposrednoj blizini svojih teritorijalnih voda.
Sumnje u ruske aktivnosti na Baltiku dodatno su potaknute nakon nekoliko incidenata s oštećenim podvodnim kabelima, zbog čega je NATO pokrenuo operaciju Baltic Sentry, s ciljem nadzora ruske flote i zaštite kritične infrastrukture na morskom dnu.