'Odnosi s Hrvatskom danas su zbog arbitražnog sporazuma bitno drukčiji nego prije tri godine jer je on doveo do kompromisa. Hrvatska je u pripremi tog sporazuma inzistirala da tri arbitra imenuje Međunarodni sud pravde (ICJ), a mi to od samog početka nismo htjeli', rekao je Žbogar u opširnom razgovoru za ljubljansko 'Delo' od subote, najvećim dijelom posvećenom odnosima s Hrvatskom.
Žbogar je izrazio zadovoljstvo što je došlo dlau suglasnosti obiju država oko triju europskih arbitara koje im je predložila Europska komisija, čime je izbjegnuto da ih imenuje predsjednik ICJ-a.
'Naša je želja bila da se postupak imenovanja sudaca zaključi u okviru Europske unije. Arbitri s čijim smo se imenovanjem složili pokazali su i ranije da razumiju političku osjetljivost pojedinih slučajeva. To znači da uz pravne elemente koje uvažavaju imaju i politički osjećaj za svaki pojedini slučaj i činjenicu u kojem je kontekstu do spora došlo. Mislimo da arbitri koji su bili izabrani imaju i osjećaj za eventualne političke posljedice nakon što donesu pravoorijek o toku granice između Slovenije i Hrvatske', rekao je Žbogar.
'Vjerujemo da će tako kvalitetan arbitražni sud u kojemu su eminentni autoriteti tražiti originalna rješenja koja će zadovoljiti vitalne interese Slovenije', rekao je Žbogar u razgovoru za 'Delo'.
Što se tiče prijedloga pojedinih slovenskih pravnika da bi Ljubljana trebala tražiti izuzeće predloženog hrvatskog nacionalnog arbitra u arbitražnom sudu Budislava Vukasa, Žbogar je rekao da su takva razmišljanja legitimna, ali da o tome još nije odlučeno.
'Legitimno je o tome razmisliti jer i nacionalni arbitri u arbitražnom vijeću moraju biti neovisni i u načelu to ne bi smjeli biti oni koji su bili upleteni u rješavanje spora prije nego što je došlo do uspostave arbitražnog suda', rekao je Žbogar u vezi s mišljenjima nekih u Sloveniji da je Vukas u prošlosti javno iskazivao 'pristranost' u svojim gledištima o granici na moru između dviju država, pa da u arbitraži ne bi mogao biti neutralan.
'Mogući korak u smislu zahtjeva za izuzećem treba dobro proučiti, u smislu što bi to značilo, kakve su alternative i što je za Sloveniju bolje', rekao je Žbogar, dodajući da je za takav eventualni potez još dovoljno vremena.
Što se tiče nove slovenske koalicijske vlade koju će po svoj prilici voditi Janez Janša koji se arbitražnom sporazumu protivio, Žbogar je podsjetio na Janšine izjave da on priznaje da je sporazum na snazi i da se arbitraža sada više ne može zaustaviti.
'Arbitražni postupak je počeo i ne može se zaustaviti, no arbitražni sporazum ima i članak koji omogućava da se dvije strane u bilo kojem trenutku vrate za pregovarački stol i dođu do međusobnog dogovora', ustvrdio je Žbogar.
Budući da od 1. veljače odlazi na mjesto visokog predstavnika Europske unije na Kosovu, Žbogar se osvrnuo i na stanje na području zapadnog Balkana, s obzirom na interese Slovenije u regiji u kojoj želi stabilnost koju potiče i perpektiva širenja Europske unije.
Nakon što u Europsku uniju uđe Hrvatska, doći će do pauze u širenju EU-a jer zbog ekonomske krize u EU više ne postoji prvotni entuzijazam za proširenje, ali bi potpuno zaustavljanje tog procesa bil opasno, ocjena je Žbogara.
'Entuzijazam proširenja jenjava, širenje EU-a financiraju bogate države koje su u teškoćama i imaju problema u uvjeravanju svoje javnosti zašto je širenje potrebno, a jačaju i nacionalni trendovi na račun europskih. Trendovi nisu povoljni, ali bi usporavanje širenja EU-a usporilo tranziciju i neophodne reforme u državama regije', izjavio je Žbogar.
Ako bi pak došlo do potpunog zastoja u procesu daljnjeg širenja, to bi po ocjeni Žbogara moglo dovesti do rasta napetosti, što bi osjetila i Slovenija.
Zato, ocijenio je, interes EU-a mora biti da na regiju gleda kao na svoje 'unutarnje dvorište' koje treba približiti europskim standardima iako će - nakon priključenja Hrvatske - doći do 'pauze u proširenju' EU-a. (Hina)