U slučaju pada arbitražnog sporazuma na referendumu, Sloveniji bi zaprijetila politička radikalizacija u kojoj bi se izražavale teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, upozorio je na javnoj tribini u Ljubljani slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.
Odluka protiv arbitražnog sporazuma značila bi da će na granici ostati sadašnje stanje koje Sloveniji ne odgovara, ali glas protiv sporazuma bio bi i glas za 'radikalniju Sloveniju koju do sada nismo poznavali', rekao je Žbogar na tribini društva za međunarodnu politiku u Ljubljani.
Aludirajući na izjave oporbenog prvaka Janeza Janše i prvaka Slovenske pučke stranke (SLS) Radovana Žerjava da Slovenci moraju odbaciti arbitražni sporazum kao nepovoljan, a onda uvjetovati članstvo Hrvatske u Europskoj uniji 'pravednim' rješenjem graničnog pitanja, te zahtijevati korekciju granice u Istri i Savudriju kako bi se 'očuvala cjelovitost Piranskog zaljeva', šef slovenske diplomacije rekao je da bi poraz zagovornika arbitražnog sporazuma u Sloveniji izbacio na površinu radikalne snage koje bi tražile izmjene granica.
To bi bila Slovenija kakvu do sada nismo poznavali, rekao je Žbogar, dodajući da slovenska politika nikad nije bila politika ucjena niti se od Hrvatske tražilo nešto što nije bilo u posjedu Slovenije prema stanju prilikom osamostaljenja 1991. godine.
'Arbitraža će Sloveniji dodijeliti zemljište kod Martina na Muri'
Međunarodna arbitraža dodijelit će Sloveniji oko 800 hektara zemljišta kod slovenske Hotize koji se sada nalaze u hrvatskom katastru, odnosno u međimurskoj općini Martin na Muri, izjavio je u okviru referendumske kampanje slovenski ministar prometa Patrick Vlačič. U televizijskom sučeljavanju uoči nedjeljnog referenduma na televizijskoj postaji A-kanal Vlačič je oponirao Gregoru Virantu, bivšem ministru javne uprave u bivšoj vladi Janeza Janše koji se zauzima za odbacivanje arbitražnog sporazuma.
Na Virantovu tvrdnju da je arbitraža za Sloveniju prevelik rizik jer bi se moglo dogoditi da 800 hektara zemlje uz obalu rijeke Mure pripadne Hrvatskoj iako je to područje po njegovim riječima nadzirala slovenska policija na dan osamostaljenja 25. lipnja 1991. i da se ne zna hoće li arbitri u razgraničenju primijeniti kriterij katastarskih općina ili neki drugi, Vlačič je rekao kako je uvjeren da će arbitri to područje dodijeliti Sloveniji. Po njegovim se riječima međunarodne arbitraže naginju prihvaćanju načela prirodnog razgraničenja država po rijekama, a na tom dijelu granice s Hrvatskom još vrijedi zastarjeli katastar s početka 19. stoljeća, pa je zato 'logičan' zaključak da će to područje pripasti Sloveniji.
>> Referendum u Sloveniji: Tuđe nećemo - svoje nedamo
Vlačič je istaknuo da se Pahorova vlada zauzima za potvrdu sporazuma na nedjeljnom referendumu, kako bi se uspostavila pravedna granica i konačno riješio spor, a Virant je ocijenio da arbitražni sporazum treba odbiti jer je za Sloveniju 'previše riskantan', osobito zato što nije zajamčeno da će dobiti teritorijalni izlaz na otvoreno more kakav je po njegovim riječima imala pri osamostaljenju. Slovensko državno izborno povjerenstvo objavilo je da će službeni podatci o rezultatu referenduma biti poznati u ponedjeljak, a službeno će se objaviti u utorak, kad stigne nekoliko tisuća glasačkih listića iz inozemstva, gdje glasuje dijaspora i zaposlenici u inozemstvu. Na referendumu sa zakonskom snagom Slovenci će u nedjelju na referendumu odgovarati na pitanje jesu li za ili protiv toga da arbitražni sporazum s Hrvatskom koji je slovenski parlament već potvrdio postane valjan.(Hina)