Stvorena toplina na Arktiku utječe na takozvana 'jet stream' strujanja vjetra na velikim visinama, što može uzrokovati ekstremne vremenske uvjete i klimatske poremećaje.
>> 'Globalni klima uređaj' postiže mračne rekorde
Ovogodišnji nevjerojatan gubitak leda na Arktiku, dodaje ogromnu količinu topline Arktičkom oceanu i atmosferi, ističe Jennifer Francis sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju, znanstvenica koja proučava Zemljinu atmosferu.
'To je kao da odjednom imati novi izvor energije za atmosferu', kaže Francis, a prenosi Huffington Post. Prošlog mjeseca, točnije 26. kolovoza, arktički led je zabilježio svoj najmanji obim dosad, te potukao dotadašnji rekord iz 2007. godine. Njegova površina prošlog mjeseca iznosila je manje od 2,4 milijuna kvadratnih kilometara. To predstavlja smanjenje od 45 posto ledene površine na Arktiku, kad se dobiveni podaci usporede s onima iz 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.
Zabilježeno smanjenje ledenog pokrivača na Arktiku bez presedana je u ljudskoj povijesti, a nedavno otopljena ledena površina odgovara površinom većom od Kanade i Aljaske zajedno!
Gubitak leda pokreće povratni krug poznat kao arktičko pojačavanje. kako se morski led topi, otkriva se velika površina oceana sunčevom zračenju. Ocean tad upija znatno više energije, nego pod ledom, a to onda podiže i temperaturu zraka, što u konačnici rezultira i daljnjim topljenjem leda.
Toplina dobivena topljenjem arktičkog leda jednaka je kumulativnom zagrijavanju atmosfere emisijama ugljičnog dioksida kroz period od 20 godina, ističe Peter Wadhams sa Sveučilišta Cambridge.
Ipak, ne slažu se svi meteorolozi s teorijom povezanosti topljenja leda na Arktiku i vremenskih uvjeta. No, zime s 2009. na 2010 i s 2010. na 2011. bile su ekstremno jake zbog zagrijavanja na Arktiku. Iako je posljednja zima bila blaža od navedenih, Francis tvrdi kako ona ne odskače daleko od istraživanja koja povezuju topljenje arktičkog leda i vremenske promijene.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook