Domaćin 14. sastanka na vrhu češki predsjednik Vaclav Klaus izjavio je na završnoj konferenciji za novinare kako svih 15 sudionika summita podupire europske perspektive zemalja koje još nisu članice tih dviju integracija, a to žele biti.
No, suprotstavljena stajališta došla su do izražaja oko statusa
Kosova kojeg je Klaus nazvao trenutno najvećim problemom regije.
Mišljenja oko te srbijanske pokrajine s albanskom većinom variraju od onih koji podupiru plan izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija o nadziranoj neovisnosti Kosova, do stava Srbije koja se protivi mijenjanju svojih granica.
Predsjednik Mesić u svome je govoru istaknuo da je UN-ov plan bitan u procesu donošenja konačnog rješenja koje mora biti pravično i prihvatljivo za obje strane.
"Prošlost ove regije obilježili su brojni ratovi i zato želimo
održati visoku razinu međusobnih kontakata", rekao je Klaus ističući važnost okupljanja srednjoeuropskih predsjednika koji se na sličnim summitima susreću od 1994. godine.
Idući sastanak na vrhu održat će se iduće godine u Makedoniji čiji se predsjednik Branko Crvenkovski nada da sporna pitanja s ovogodišnjeg sastanka neće biti temama razgovora u njegovoj zemlji.
Ocijenio je da će poruke sa summita utjecati na zajedničku politiku Bruxellesa prema proširenju Unije na preostale zemlje regije, budući da je u Brnu bilo osam predsjednika država koje su članice EU-a i NATO-a.
I hrvatski predsjednik Stjepan Mesić kao najveći rezultat summita ističe neupitnu potporu ulasku Hrvatske i ostalih regionalnih država u te integracije.
Osim na dvije plenarne sjednice tu je potporu Mesić dobio i na bilateralnim sastancima s talijanskim, poljskim i slovačkim kolegama Giorgiom Napolitanom, Lechom Kaczynskim i Ivanom Gašparovičem na marginama summita u Brnu.