Nakon pola prebrojenih listća bilo je gotovo sigurno da nitko od tri glavne frakcije u Italiji neće moći vladati sam. Rezultati izbora u Italiji zadat će nove glavobolje Europskoj uniji. Moguć je naime scenarij u kojem će se formirati euroskeptična koalicija.
Birališta u Italiji zatvorila su se u nedjelju u 23 sata, a prema izlaznim anketama najviše glasova osvajila je koalicija desnog centra predvođena strankom Forza Italia Silvija Berlusconija, no nijedna stranka niti koalicija nije osvojila apsolutnu većinu.
Prema izlaznoj anketi koju je za RAI proveo Consorzio Opinio Italia, koalicija desnoga centra predvođena strankom bivšega premijera Silvija Berlusconija Forza Italia vodi s 33 do 36 posto osvojenih glasova, dok je M5A pojedinačno najjača stranka u parlamentu s osvojenih između 29,5 i 32,5 posto glasova.
Koalicija lijevog centra predvođena Demokratskom strankom (PD) premijera Mattea Renzija osvaja između 24,5 i 27,5 posto.
Prema istoj anketi, M5S bit će najjača stranka i u Senatu, s osvojenih između 29 i 32 posto glasova, Demokratska stranka lijevoga centra dobit će između 20,5 i 23,5 posto glasova za Senat, a Forza Italia i Liga između 13 i 16 posto svaka, pokazuju izlazne ankete.
Uoči izbora rezultate je bilo teško pretpostaviti jer zakon zabranjuje ispitivanja javnoga mnijenja u posljednja dva tjedna kampanje.
Prije nego što je zabrana stupila na snagu, ankete su davale Berlusconijevu bloku gotovo 40 posto, a Pokretu pet zvijezda i lijevom bloku Demokratske stranke nešto manje od 30 posto svakom.
Analitičari su suglasni da su dva najizglednija postizborna scenarija ili još jedan "comeback" bivšeg i skandalima obilježenog premijera Silvija Berlusconija ili parlamentarna pat-pozicija u kojoj nijedna strana neće moći sastaviti vladu.
Premda je Berlusconijev blok sastavljen od nekoliko stranaka desnice ili desnog centra vodio ispred Pokreta pet zvijezda (M5S), predizborne su ankete ukazivale na to da neće osvojiti potpunu kontrolu nad parlamentom, a interne podjele u koaliciji nimalo mu ne pomažu, što budi sumnje da je Berlusconi sposoban, ako se i domogne vlasti, održati se na njoj.
Imajući to u vidu, mnogi analitičari predviđaju postizborno preslagivanje u kojem će Berlusconi i Demokratska stranka (PD) lijevog centra udružiti snage po uzoru na veliku koaliciju koja vlada Njemačkom od 2013.
Sadašnji predsjednik vlade Paolo Gentiloni, pouzdani kadar DS-a koji uživa poštovanje cijelog političkog spektra, ili predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, bivši Berlusconijev glasnogovornik, spominju se kao mogući kompromisni kandidati za premijera. (Hina)