Na krilima ružičastog vala

Važnost rezultata izbora u SAD-u: Nikad više žena i manjina, počinje li noćna mora za Trumpa?

Katarina Alvir o američkim izborima (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr
Zašto se ovi američki izbori prate s tolikom pozornošću u cijelom svijetu, i kakve promjene oni donose za politiku predsjednika Donalda Trampa?

Američki Kongres ima dva doma, donji - Zastupnički i gornji Senat. U Zastupničkom domu je 435 zastupnika, njihov mandat traje dvije godine i na ovim izborima biran je cijeli saziv ovog doma, Većinu su do sada imali republikanci. U Senatu sjedi 100 senatora, svake dvije godine bira se trećina senata, sada su ih birali 35. I ovdje je većina bila republikanska, što znači da su republikanci kontrolirali cijeli Kongres.

Nakon jučerašnjih izbora situacija je ovakva: demokrati su osvojili Zastupnički dom, prema posljednjim podacima imaju većinu od najmanje 222 zastupnika

Senat ostaje republikanski, u njemu najmanje 51 fotelja ide republikancima, 45 demokratima.

 Zašto ovi izbori bude toliki interes, a ne bira se predsjednik?

Trampovo ime nije bilo na biračkom listiću, ali se izbori smatraju referendumom o njemu. I on se sam uključio u kampanju, bio je na 50 skupova, znajući da može dobiti ili vjetar u leđa ili za njega počinje noćna mora.

Američki Kongres najviše je zakonodavno tijelo u SAD-u i može blokirati većinu političkih inicijativa koje dođu iz Bijele kuće. Osvajanjem zastupničkog doma demokrati će kontrolirati odbore, što znači da će kontrolirati istrage i imati moć poziva na sud.

A afera je mnogo: od sumnji na njegovu povezanost s Rusijom i njihov utjecaj na izbore, (ne)plaćanja poreza - i dalje skriva svoju poreznu karticu, sukoba interesa, optužbi za seksualno zlostavljanje. 

Promjene 

Ovi izbori ipak nisu bili plavi val, kojem su se nadali demokrati, ali jedna je val ipak stigao: ružičasti. Nikada više žena nije bilo izabrano u Kongres. Neke od njih ulaze u povijest. Tako će u kongresu po prvi puta sjediti Indijanke, kao i dvije muslimanke. Jedna je u SAD stigla kao izbjeglica iz Sudana, a drugoj su roditelji Palestinci. 

Prijašnji broj žena u Kongresu iznosio je 85 žena, a sada ih je 96. 

Amerikanci su izabrali i najmlađe kongresnice u povijesti, Alexandriu Ocasio-Cortez i Abby Finkenauer, kao i prvog guvernera deklariranog homoseksualca, Jareda Polisa. Svi oni dolaze iz redova demokrata. 

"Ovo je moguće kada se obični ljudi združe u zajedničkoj spoznaji da su svi naši potezi, bez obzira na to koliko su mali ili veliki, moćni, trajni i omogućuju pravu promjenu", rekla je Alexadra Ocasio-Cortez, koja je postala kongresnica sa samo 29 godina

"Rezultati ovih izbora pokazuju želju za povratak vrijednostima koje smo imali i koje su nas držale godinama tijekom povijesti. Vrijednosti koje brane svijet od tiranije i pružaju prilike naciji imigranata", nakon izbora izjavila je Debra Haaland, također novoizabrana kongresnica i jedna od prvih Indijanki koja je ušla u Kongres. 

Bizarni slučajevi glasovanja 

Ovi su izbori donijeli i nekoliko rekorda, ali i bizarnosti. I dok kod nas glasuju mrtvi, u Americi se glasuje za mrtve. Na izborima za lokalnu vlast u Nevadi pobijedio je republikanac Denis Hof, vlasnik bordela koji je preminuo prošlog mjeseca. Alexandra Ocasio-Cortez, izabrana zastupnica u kongresu (D)

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr