Proteklog vikenda, od 14. do 16. ožujka, dogodio se najveći napad dronova na Moskvu. O tome je izvjestila ruska novinska agencija TASS, a moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin je na Telegramu objavio kako je protuzračna obrana oborila 289 dronova iz Ukrajine. O dronovima su izvijestili i neki Telegram kanali.
No nakon prvih informacija ruski mediji gotovo da nisu izvještavali o posljedicama napada. Nije bilo izvješća o poginulima i ranjenima niti o oštećenim zgradama, što je inače uobičajeno nakon masovnih napada.
Jedina vidljiva posljedica trodnevnih napada bili su poremećaji u radu zračnih luka Moskve. No teško se može shvatiti kako je tako velik napad mogao proći bez ikakvih vidljivih posljedica, piše DW.
"Neprijatelj pokušava prodrijeti do samog središta Moskve, uključujući i rezidenciju predsjednika u Kremlju", izvještava Radar Plus, Telegram‑kanal koji podupire rusku agresiju i prati napade dronova u Rusiji. Prema tim navodima, između 14. i 16. ožujka u ruskim je regijama oboreno 540 dronova, među njima 124 u Moskvi i okolici.
Ukrainski Telegram‑kanali inače bilježe velike napade na Moskvu fotografijama i videozapisima nastale štete. No novinari DW-a nisu uspjeli naći takve dokaze. Ukrajinski OSINT‑projekt Exilenova+, koji analizira informacije iz javnih izvora, skeptičan je prema izvješćima o velikom napadu na Moskvu. Analitičari su uspjeli potvrditi samo pojedinačne napade uz video‑materijal, među ostalim iz Labinska (regija Krasnodar) i iz Staraje Ruse (Novgorodska oblast), gdje se nalazi remontni pogon za zrakoplove.
Razlikuju se i podaci o razmjerima napada u samim izvješćima ruskog Ministarstva obrane. Ministarstvo je navelo da je samo u noći na 16. ožujka oboreno 145 ukrajinskih dronova iznad 13 ruskih regija i anektiranog Krima. Od toga ih je 53 uništeno iznad moskovske regije, a njih 46 su se kretali izravno prema glavnom gradu. Kasnije su ruski mediji, pozivajući se na priopćenje Ministarstva, izvijestili da je unutar 24 sata iznad ruskog teritorija uništeno čak 494 dronova. Ukupno se Ministarstvo od 14. do 17. ožujka hvalilo obaranjem 183 drona samo u moskovskoj regiji.
Samo propaganda?
Za razliku od Moskve, u drugim regijama su guverneri javili i nastalu štetu. Guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov izjavio je kako je dron eksplodirao u blizini socijalne ustanove u gradu Koročа. Pet je osoba lakše ozlijeđeno, no odbili su hospitalizaciju. U Brjanskoj oblasti guverner Aleksandar Bogomas izvijestio je o troje ozlijeđenih. Oštećene su tri kuće i jedan automobil.
"Moglo bi biti riječ o lažnim informacijama ili o velikim pretjerivanjima", kaže ruski vojni analitičar Jan Matvejev o službenim izvješćima. Sumnja da bi motivi mogli biti politički.
"Takva izvješća mogla bi poslužiti za opravdavanje daljnjih ograničenja interneta", kaže Matvejev i dodaje da nakon velikih napada obično postoji mnoštvo fotografija i snimki očevidaca. Činjenica da sad nema takvog materijala mogla bi biti i posljedica postojećih ograničenja mobilne mreže i interneta u Rusiji. "Ako ljudi nemaju internet i ako Telegram ne radi, dokaza gotovo i nema. No da se dogodilo nešto značajno, ljudi bi ipak našli način da objave materijal. U pravilu se gotovo svi dokazi pojave unutar 24 sata, većina u prvim satima", kaže stručnjak.
Neovisni ruski portal Agentstvo usporedio je aktualni val napada na Moskvu s dva najveća u 2025. godini — 11. ožujka i 11. prosinca. U ožujku, kada je prema službenim navodima prema gradu letjelo više od 70 dronova, posljedice su bile teške, a ubijene su tri osobe te ih je najmanje 18 ozlijeđeno. Napad u prosincu, u kojem je sudjelovao 41 dron, nije rezultirao žrtvama, ali je izazvao znatne poremećaje na aerodromima Vnukovo, Domodedovo, Žukovski i Šeremetjevo.
Čak i ako je Rusija u međuvremenu postavila mnogo bolju protuzračnu obranu, nipošto nije jasno da baš nema gotovo nikakvih vidljivih posljedica najnovijeg napada. Tome se čudi i Kirill Mihajlov koji analizira dostupne informacije. "Ranije je bilo posljedica i nakon napada s manjim brojem dronova", rekao je za Agentstvo.
Taj navodni masovni napad dronova se dogodio istovremeno s ograničenjem mobilnog interneta u glavnom gradu. Gradska uprava Moskve dosad nije ponudila konkretna objašnjenja. No federalne vlasti već duže vrijeme povezuju prekide komunikacija s opasnošću od dronova. Na sastanku u Jekaterinburgu 17. ožujka tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu izjavio je da razvoj ukrajinskih dronova čini ranjivima praktično sve regije u Rusiji.
Slične poruke dolaze i iz Kremlja, čiji je glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao da bi ograničenja mobilnog interneta mogla ostati na snazi "onoliko dugo koliko bude potrebno" kako bi se zaštitili građani. Predsjednik Vladimir Putin ranije je rekao da bi regionalni prekidi komunikacija mogli biti nužni kako bi se ljudi zaštitili od napada dronova.
Dronovima ne treba ruski internet
Stručnjaci, međutim, smatraju da takve mjere imaju tek ograničen učinak. Mihail Kljumarjov iz organizacije Internet Protection Society rekao je za DW da dronovi doista mogu koristiti mobilnu mrežu za prijenos podataka i korekciju kursa, ali ta funkcija nije presudna.
Moderni dronovi mogu održavati unaprijed zadanu putanju i bez pristupa internetu jer koriste satelitsku navigaciju i druge sustave za korekciju smjera.
"Dronovi dakle nastavljaju letjeti zadanim putem i bez interneta", rekao je čelnik organizacije koja se zalaže za slobodan, otvoren internet u Rusiji.