Europa mora bolje zaštititi svoje građane od ekstremnih vrućina dok se klimatska kriza ubrzava, upozorila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Iz WHO-a su dodali da se kontinent zagrijava brže od bilo koje druge regije.
Odjeknula je izjava dr. Hansa Henrija P. Klugea, regionalnog direktora WHO-a za Europu, na predstavljanju novih smjernica WHO-a za zaštitu života od ekstremnih vrućina, o nestanku 200 tisuća ljudi uzrokovanom tim vremenskim fenomenom.
"U samo posljednje četiri godine vrućina je odnijela više od 200.000 života diljem EU-a i pridruženih zemalja. Tragedija je dvostruka: prvo, većina tih smrti mogla se u potpunosti spriječiti, a drugo, ovo je samo vrh ledenog brijega, s milijunima drugih ljudi koji su fizički i mentalno pogođeni", naglasio je direktor.
Kluge je predstavio ažurirane smjernice o mjerama zaštite od vrućine na njemačkom danu akcije protiv vrućine u Berlinu, zajedno s njemačkim ministrom okoliša Carstenom Schneiderom i berlinskom senatoricom za zdravstvo Inom Czyborra, s naglaskom na zaštitu starijih i drugih ranjivih skupina.
Schneider je rekao da se klimatske promjene već osjećaju diljem svijeta te je zaštitu od vrućine okvirno opisao kao društveno pitanje, napomenuvši da se ljudi u gusto izgrađenim urbanim područjima i pregrijanom stanovanju često muče da se zaštite od ekstremnih temperatura.
Rekao je da bi smanjenje emisija plinova i širenje zelenih gradskih površina poput stabala, parkova, rijeka, šuma i močvara moglo pomoći u ublažavanju posljedica vrućine.
Klimatski i zdravstveni stručnjaci upozoravaju da rastuće globalne temperature uzrokuju sve češće, intenzivnije i dulje toplinske valove, pri čemu su stariji ljudi i oni s postojećim zdravstvenim stanjima posebno izloženi riziku.
WHO tvrdi da ekstremna vrućina svake godine uzrokuje sve više slučajeva bolesti i preuranjenih smrtnih slučajeva, uz gospodarske gubitke koji iznose milijarde dolara.