Situacija koja se dogodila u ponedjeljak na autocesti Šabac – Ruma, gdje je vozač vozeći u suprotnom smjeru brzinom od 130 kilometara na sat izazvao tešku prometnu nesreću u kojoj su poginule četiri osobe, otvorila je pitanje kako je uopće moglo doći do toga da vozač završi u pogrešnom smjeru i na taj način ugrozi vlastiti život i živote drugih sudionika u prometu.
Prometni stručnjaci ističu da na nastanak prometnih nesreća utječe više čimbenika, ali i da je za vožnju u suprotnom smjeru posebno važno pitanje zdravstvene sposobnosti vozača, odnosno liječničkog uvjerenja.
Profesor Fakulteta prometnih znanosti u mirovini Milan Vujanić za Danas kaže da su takve situacije rijetke.
"Čuo sam da se to događa samo u Srbiji. Za takve nesreće nisam čuo ni u zemljama u okruženju, ni u svijetu. Izgleda da je kod nas postalo gotovo moderno voziti u suprotnom smjeru", kaže Vujanić.
Na pitanje može li takva situacija biti slučajna, odlučno je odgovorio - ne.
"Onog trenutka kada uđete u suprotni smjer na autocesti, možete vidjeti da vozila pored vas voze u istom smjeru, dok vam vozila u vašoj traci dolaze ususret, pa vam je jasno da niste na pravom mjestu. Ako pritom vozite 130 kilometara na sat, riječ je o nečemu što nije objašnjivo uobičajenim okolnostima. To prije svega zahtijeva liječničku procjenu vozača. Pravo je pitanje kako je uopće dobio vozačku dozvolu. Morao je proći liječnički pregled, pa je čudno kako je dobio potvrdu da je sposoban za upravljanje vozilom", ističe Vujanić.
Slično upozorava i Damir Okanović iz Komiteta za sigurnost prometa, koji smatra da je za sprječavanje takvih tragedija nužno uvesti sustavne mjere kako za upravljačem ne bi završile osobe koje nisu zdravstveno sposobne.
"Netko će ući u suprotni smjer autoceste s namjerom samoozljeđivanja, netko zbog snimanja sadržaja za društvene mreže, a netko zbog senilnosti. Na liječnicima je da u slučaju sumnje takvim osobama uskrate izdavanje uvjerenja ili pokrenu sustav izvanredne provjere zdravstvene sposobnosti", kaže Okanović.
Dodaje da je važna i kvalitetna prometna signalizacija koja jasno ukazuje na pravilan smjer kretanja pri uključivanju na autocestu ili brzu cestu, i to tako da bude izrazito uočljiva.
Igor Velić, magistar prometnog inženjerstva, ističe da autocesta kao prometnica najvišeg ranga mora imati i najvišu razinu kontrole i nadzora te zadovoljiti najviše standarde.
Dodaje da, čak i ako je infrastruktura bila ispravna, uvijek postoji i mogućnost pogreške vozača.
"Zašto se vozač nije zaustavio kada je vidio da vozi u suprotnom smjeru, pokazat će istraga. Moguće je da je riječ o vožnji pod utjecajem alkohola, psihoaktivnih tvari, dokazivanju ili izazovima s društvenih mreža. U svakom slučaju, riječ je o teškom prekršaju koji se prema zakonu smatra obijesnom vožnjom", kaže Velić.
Podsjeća i da je Srbija među zemljama s najvećim brojem smrtno stradalih u prometu na milijun stanovnika.
Kako dodaje, problem je i zastarjeli pristup upravljanju prometom.
"Još uvijek se oslanjamo na model iz 80-ih godina, koji se fokusira isključivo na kaznenu odgovornost sudionika. Suvremeni pristup podrazumijeva i političku, stručnu i moralnu odgovornost", zaključuje.
Što napraviti ako uđete u suprotni smjer na autocesti?
Sugovornici ističu da je u takvoj situaciji najvažnije odmah zaustaviti vozilo u zaustavnoj traci i pravilno ga označiti.
"Ako vozač greškom uđe u suprotni smjer, treba odmah stati, uključiti sva četiri pokazivača smjera, postaviti sigurnosni trokut najmanje 50 metara iza vozila i obući reflektirajući prsluk", kaže Velić.
Profesor Vujanić dodaje da se, ako je sigurno, vozač može okrenuti u pravom smjeru.
Vozač se mora zaustaviti i, ako procijeni da nema prometa, može se okrenuti i nastaviti vožnju u ispravnom smjeru. Također može pozvati pomoć, primjerice Auto-moto savez, koji može sigurno ukloniti vozilo. U svakom slučaju, ne smije nastaviti vožnju u suprotnom smjeru", upozorava Vujanić.