Čelnici zemalja Europske unije i Zapadnog Balkana okupili su se na summitu u Bruxellesu. Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako želi da sastanak bude dodatan poticaj politici proširenja Unije na Hrvatskoj strateški izrazito važne zemlje.
"Mi posebno želimo da napredak ostvari BiH. Za nju smo se založili snažno i kad je bila riječ o otvaranju, odluci o otvaranju pristupnih pregovora, sada smo praktično na domak. Postoji još par detalja koji se trebaju riješiti na unutarnjem planu u BiH“, navodi Plenković.
Na skupu prvi put nakon više od deset godina nije bilo predstavnika Srbije. Predsjednik Aleksandar Vučić to je obrazložio zaštitom interesa Srbije. Ali nije pojasnio kako bi sudjelovanjem na sastanku oni bili ugroženi.
Sutra se u Briselu održava i posljednji ovogodišnji samit Europskog vijeća. Glavna tema je financiranje Ukrajine, ali ishod je neizvjestan jer nema suglasnosti oko načina osiguravanja novca za potrebe Kijeva tijekom sljedeće dvije godine.
"Predložila sam dvije opcije za predstojeće Europsko vijeće, jednu temeljenu na imovini i jednu temeljenu na zaduživanju Europske unije. Morat ćemo odlučiti koji način želimo odabrati, kojim putem želimo ići. Ali jedno je vrlo, vrlo jasno, moramo donijeti odluku o financiranju Ukrajine za sljedeće dvije godine u ovom Europskom vijeću“, pojasnila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
A Hrvatska iščekuje odluku o budućem sjedištu Europske carinske uprave. U Bruxellesu je predstavljena kandidatura Zagreba.
"U cijelosti gledano naša kandidatura je ocijenjena među kolegama općenito na području, recimo to tako, carinske ekspertize kao izrazito, izrazito dobra. Ono što vrijedi istaknuti je da Hrvatska nema niti jednu od europskih decentraliziranih agencija i to je jedna od naših velikih prednosti“, tvrdi Mario Demirović, ravnatelj carinske uprave.
Uz Zagreb u utrci je još osam gradova sa svih strana Europe, među kojima su primjerice Rim i Varšava. Odluka se očekuje sljedeće godine.
This browser does not support the video element.