'Samo u Guantanamu i u Sjevernoj Koreji za podizanje optužnice vrijede izjave izvučene metodom mučenja', rekao je zapovjednik Brian Mizer, vojni odvjetnik koji je branio Hamdana. Mizerov današnji branjenik je Ali Abd al-Aziz Ali, optužen kao sudionik terorističkih napada 11. rujna. U saveznome pravosudnom sustavu postoji sudac i porota u koju se biraju građani, a klasične vojne sudove čine sudac i porota u čijem su sastavu vojnici, uglavnom školovani u najboljim američkim školama.
'Vojna povjerenstva su pak nešto sasvim drugo', tumači vojna časnica Suzanne Lachelier, braniteljica Ramzija Bena al-Shaibe, također optuženog za zločine 11. rujna. Ta vojna povjerenstva imaju suca i vojnu porotu, a branitelji mogu biti i vojne osobe i civili. Vojna povjerenstva prihvaćaju izjave dobivene pod prisilom, to jest mučenjem, a na obrani je da dokaže kako je 'prisila bila neprihvatljiva', tumači Lachelier.
Osim toga, vojna povjerenstva prihvaćaju i 'neizravne dokaze' koje daju svjedoci, no ti svjedoci ne moraju u sudnici ponoviti iskaz. Takva je praksa potpuno zabranjena na saveznome sudu ili pak na vojnome sudu. Naime, temeljna načela anglosaksonskog prava podrazumijevaju sučeljavanje svjedoka i optuženika te pravo suprotne strane, bilo da je riječ o obrani ili optužbi, na protuispitivanje svjedoka. Za vojna povjerenstva vrijedi još jedna posebnost: kako su mnogi dokazi državna vojna tajna, Vlada može zatražiti tajno ispitivanje, čemu se sudac nema pravo usprotiviti.
Manipulacije takvim dokumentima sastavni su dio postupka, ističe Suzanne Lachelier. Konačno, godine boravka u Guantanamu ne uračunavaju se u zatvorske kazne koje izreknu vojna povjerenstva, nego se dodaju kazni. Na suđenju vozaču Hamdanu vojni sudac odbio je primijeniti neke od tih postupaka i tako je odbio prihvatiti neizravna svjedočenja. Također je u zatvorsku kaznu izrečenu Hamdanu uračunao vrijeme koje je taj osuđenik proveo u zatvoru.