Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je novu vojnu doktrinu, izvijestio je danas Kremlj.
Prema novoj doktrini glavne vanjske prijetnje zemlji su širenje vojnih sposobnosti NATO-a i detribalizacija u više regija, izvijestila je agencija RIA.
Glavne unutrašnje prijetnje su aktivnosti s ciljem destabilizacije situacije u zemlji i terorističke aktivnosti, prenosi Reuters.
Kako prenosi RT, bit doktrine nije se promijenila u odnosu na prijašnju verziju. Ruska vojska i dalje je obrambeno oruđe koje će država upotrijebiti kao posljednje moguće rješenje. Nepromijenjen je i odnos prema nuklearnom oružju - Rusija ih je i dalje spremna upotrijebiti kako bi se zaštitila od vojnog napada, nuklearnog ili običnog, koji prijeti njenoj egzistenciji.
U novim dijelovima doktrine stoji kako NATO kršeći međunarodno pravo na sebe preuzima globalne funkcije. Navodi se i kako je jedan od ciljeva ruske vojske zaštita nacionalnih interesa na arktičkom području.
NATO kaže da nije prijetnja Rusiji
NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji, rekla je u petak glasnogovornica Saveza, te optužila Moskvu da "krši međunarodni zakon" i potkopava sigurnost odgovarajući na novu verziju ruske vojne doktrine prema kojoj je NATO ključna prijetnja Rusiji.
"Bilo kakvi koraci koji poduzima NATO kako bi osigurao sigurnost svojih članica obrambene su prirode, razmjerni i u skladu s međunarodnim pravom", kazala je glasnogovornica Oana Lungescu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je u petak potpisao novu verziju ruske vojne doktrine u kojoj se NATO naziva temeljnom prijetnjom za sigurnost zemlje.
U doktrini se navodi zabrinutost zbog "jačanja ofenzivnih kapaciteta NATO-a izravno na ruskim granicama i poduzetih mjera za raspoređivanje globalnog sustava proturaketne obrane" u istočnoj Europi.
"Ruske akcije, uključivo one u Ukrajini, su te koje krše međunarodni zakon i potkopavaju europsku sigurnost", rekla je Lungescu, naglasivši da će NATO i dalje pokušavati graditi konstruktivne odnose s Rusijom.
"Ali to je moguće jedino s Rusijom koja poštuje međuanrodno pravo i načela, uključujući pravo zemalja da slobodno biraju svoju budućnost".
Ukrajina je u srijedu napravila korak prema NATO-u odustavši od statusa nesvrstane zemlje, a ta simbolična gesta izazvala je bijes Moskve.
Okretanje Ukrajine Europskoj uniji pobunom u kojoj je zbačen proruski predsjednik Viktor Janukovič početkom godine nakon čega je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim i potaknula prorusku pobunu na istoku zemlje izazvalo je najgoru krizu u odnosima Rusije i Zapada od završetka Hladnog rata. (Hina/Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook