Ruski predsjednik Vladimir Putin ponovio je 5. rujna da ne vidi smisao u pregovorima s Ukrajinom, osim ako Kijev ne pristane na ustupke koje Moskva smatra nužnima. Među zahtjevima Rusije je da Ukrajina prizna ilegalne aneksije Krima te djelomično okupiranih dijelova oblasti Donjeck, Luhanse, Zaporižje i Herson, kao i povlačenje iz preostalih područja pod kontrolom Kijeva, izvještava Kyiv Independent.
Putin tvrdi da bi eventualni dogovor o okupiranim teritorijima morao biti potvrđen referendumom, što prema ukrajinskom ustavu zahtijeva ukidanje ratnog stanja. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno je odbacio takvu mogućnost, nazvavši je "crvenom linijom" koju Kijev nikada neće prijeći. Ustav Ukrajine propisuje da je teritorij zemlje unutar sadašnjih granica nedjeljiv i nepovrediv.
Putin je rekao da bi eventualni sastanak mogao biti održan isključivo u glavnom gradu Rusije.
"Ako Ukrajinci žele sastanak, mi smo spremni. Najbolje mjesto za to je glavni grad Ruske Federacije, herojski grad Moskva", izjavio je Putin.
Zelenski je, pak, nakon summita “Koalicije voljnih” u Parizu 4. rujna poručio da poziv u Moskvu ne smatra ozbiljnim prijedlogom.
"Rusija je počela govoriti o sastanku, što je već dobro, ali ne vidimo nikakvu stvarnu želju da se rat završi. Zreli lideri iz takvog sastanka trebali bi izaći s rezultatima, a najbolji rezultat bio bi kraj rata", rekao je ukrajinski predsjednik.
Putin je upozorio da bi strane trupe na ukrajinskom tlu bile legitimne mete ruske vojske.
"Ako se tamo pojave bilo kakve trupe, pogotovo sada tijekom borbi, smatrat ćemo ih legitimnim ciljevima za uništenje", poručio je. Dodao je da njihova prisutnost ne bi imala smisla ako bi se postigao dugoročni mirovni sporazum.
Njegove izjave uslijedile su dok Europa intenzivira razgovore o sigurnosnim jamstvima za Kijev, uključujući prijedloge za slanje međunarodnih mirovnih snaga nakon mogućeg prekida vatre, kako bi se spriječila nova ruska agresija.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u Vladivostoku da sigurnosna jamstva ne smiju vrijediti samo za Ukrajinu, već i za Rusiju, jer se "nikome ne može vjerovati na riječ".
"Sigurnost jedne države ne može se graditi na štetu druge. Mi bismo prisutnost međunarodnih ili NATO snaga u Ukrajini, blizu naših granica, smatrali prijetnjom", rekao je Peskov.
Europski čelnici zasad ne predlažu slanje borbenih snaga na ukrajinsko bojište, već isključivo mogućnost raspoređivanja mirovnih snaga nakon prekida vatre.