Vjačeslav Mihajlovič Molotov, ministar vanjskih poslova Sovjetskog saveza, rođen je na današnji dan u gradu Kuraki u Rusiji. Njegova najpoznatija ostavština, naravno, općepoznati je takozvani "Molotovljev koktel", improvizirana i krajnje jednostavna eksplozivna naprava, čija je priča izravno vezana za njega, ali nije njegov izum.
Molotov je bio vrlo entuzijastičan zagovornik marksističke revolucije u Rusiji, još od njezinih najranijih dana. Bio je i osnivač Boljševičke partije 1906. godine te je zbog svojeg političkog angažmana u carskoj Rusiji bio i dvaput uhićen - godine 1909. i 1915.
Nakon pada carskog režima u državnom udaru, koji je na čelo Rusije postavio Vladimira Lenjina 1921. godine, Molotov postaje tajnik Centralnog komiteta revolucionarne nove vlade.
Nakon Lenjinove smrti 1924. godine, Molotov daje podršku i njegovom nasljedniku Josifu Staljinu, koji mu je zauzvrat dao puno članstvo u sovjetskom Politbirou. Prije samog početka Drugo svjetskog rata, Molotov je, kao sovjetski ministar vanjskih poslova, ispregovarao zloglasni Molotov-Ribbentrop pakt o nenapadanju s nacističkom Njemačkom, u kolovozu 1939. godine. Tim sporazumom, Njemačka i Sovjetski savez podijelili su istočnu Europu prema svojem viđenju vlastitih sfera utjecaja.
Ubrzo nakon tog čina, Rusija je napala Finsku i započeo je, po Ruse krvav, Zimski rat. Tijekom tog rata sovjetsko je ratno zrakoplovstvo uvelike koristilo bombe koje su dobile nadimak "Molotovljeve košare kruha" od strane Finaca, jer je Molotov tvrdio da Fince ne bombardira, već da im baca hranu iz zraka.
Finci su Molotovu odgovorili "pićem" uz "hranu" koju ima je tako velikodušno davao i, naravno pogađate, piće su nazvali "Molotovljev koktel". Ta jednostavna benzinska bomba pokazala se kao odličan ubojica ruskih tenkova, ne zato što ih je raznijela, već zato što bi im onesposobila motore pregrijavanjem.
Otad je ta jednostavna eksplozivno-zapaljiva bomba postala dio kulta ličnosti, s kojim se njegov namijenjeni protagonist, Vjačeslav Molotov, nikako nije mogao pomiriti.
Od Drugog svjetskog rata postao je sastavni dio gerilskog urbanog ratovanja, obračuna bandi i velikih nereda po svijetu.
Iako je taj jednostavan finski izum postao simbolom revolucija i prosvjeda, eksplozivnim napravama i nasilju nikako nije mjesto na bilo kakvom obliku prosvjeda, no nažalost, u svijetu se često može vidjeti prosvjede čiji je vrhunac uporaba upravo Molotovljevih koktela.