Osobe koje su primjerice završile fakultet u Velikoj Britaniji prije desetak godina, danas zarađuju 77 posto više od svojih vršnjaka koji su završili srednju školu, stoji u izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).
Također, u zapadnim zemljama u kojima je broj diplomiranih stručnjaka veći - veći je i broj zaposlenih koji nemaju više ili visoke stručne naobrazbe, a nije zanemariva ni činjenica da u industrijaliziranom svijetu sustav visokog obrazovanja stvara bolje educirane radnike općenito.
Godišnjim istraživanjem obrazovnih sustava u industrijaliziranim zemljama željelo se pokazati kakvi su rezultati i utjecaj sve većeg broja visokoobrazovanih mladih ljudi na razvoj zemlje i njezinu ekonomiju.
Za sada nema nikakvih indicija prema kojima je u raznim
branšama u razvijenim industrijaliziranim zemljama zaposleno previše visokoobrazovnih osoba niti podataka prema kojima su se zbog potencijalnog 'viška' fakultetski obrazovane osobe morale zaposliti na nižerangiranim radnim mjestima.
U istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji na skupini radno
sposobnih osoba u dobi od 30 do 44 godine, oni s fakultetskim obrazovanjem ostvarili su 77 posto veću zaradu od osoba koje su imale niže obrazovanje.
Na 'širem' uzorku, dakle u skupini radno sposobnih
od 25 do 64 godine, visokoobrazovani su ostvarili 55 posto veći zaradu, a zanimljivo je da su žene imale posebne beneficije zahvaljujući sveučilišnoj diplomi.
Istraživanje je također pokazalo da je broj visokoobrazovanih utjecao na porast zaposlenja, dakle i osobe sa završenom srednjom ili osnovnom školom imale su veće mogućnosti za dobivanje stalnog zaposlenja.
Međunarodno istraživanje pokazalo je i razlike u željama mladih ljudi za višim ili visokim obrazovanjem u pojedinim zemljama.
Među zemljama u kojima je taj postotak iznimno visok ističe se Australija u kojoj se čak 82 posto mladih nakon završene srednje škole odlučuje za nastavak školovanja, zatim Švedska - 76 posto i Norveška 63 posto.
U drugoj su skupini Velika Britanija s 51 posto mladih i SAD s 56 posto, a u treću skupinu spadaju Austrija s 37 posto mladih koji nastavljaju obrazovanje na sveučilištima i Njemačka s 36 posto.
Analitičar Andreas Schleicher objasnio je kako navedeni postoci utječu na budući razvoj ekonomije pojedine zemlje, zbog čega mlade treba poticati na daljnje školovanje.