Usred zabrinutosti zbog pogoršanja humanitarnog stanja u Gruziji, posebno zbog stanovnika koji su izbjegli pred nasiljem u zoni između Južne Osetije i grada Gorija, Vijeće sigurnosti saslušalo je izvješća svog političkog odjela i odjela za mirovne operacije.
Wolfgang Weisbrod-Weber, direktor Odjela za mirovne operacije u Europi i Latinskoj Americi (DPKO), rekao je da je Promatračka misija UN-a u Gruziji (UNOMIG) izvijestila o velikom širokom povlačenju ruskih snaga i oružja iz Gruzije preko crte prekida vatre pod nadzorom Abhaza.
Međutim "abhaske snage nastavljaju kontrolirati podučja Ganmukhuri i Kourcha sjeverno od rijeke Inguri, na gruzijskoj strani crte prekida vatre", rekao je Weisbrod-Weber.
Elizabeth Spehar, direktorica Odjela za političke poslove za Europu i Latinsku Ameriku (DPA), kazala je Vijeću da su ruske snage postavile 18 kontrolnih točaka između Gorija i Južne Osetije, koje su prepreka humanitarnim naporima i povratku izbjeglih na tom području.
Više od 1.200 ljudi, iz sela razorenih u borbama u 26-kilometara širokoj zoni razdvajanja između Gorija i Južne Osetije, registrirali su se kao prognanici kod vlasti u Goriju, kazala je Spehar.
Ured UNHCR-a u Goriju podigao je oko 100 šatora na nogometnom igralištu, kako bi smjestio rastući broj prognanika.
UNHCR je izvijestio da novi prognanici stižu u Gori s pričama o zastrašivanju, premlaćivanju i pljačkama pripadnika milicije u selima u zoni razdvajanja.
U raspravi 15 članica Vijeće sigurnosti UN o stanju u Gruziji, hrvatski veleposlanik Neven Jurica izrazio je "žaljenje Hrvatske zbog odluka Rusije da službeno prizna neovisnost dviju gruzijskih regija - Abhazije i Južne Osetije", ocijenivši da ona predstavlja kršenje Povelje UN-a, Završnog dokumenta iz Helsinkija OESS-a i ranijih rezolucija Vijeća sigurnosti UN.
Također je ponovio podršku Hrvatske neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije, u njezinim međunarodno priznatim granicama.
On je pozvao Vijeće sigurnosti UN da nastavi s naporima za nalaženje miroljubivog rješenja krize, i na nastavak pregovora na temelju sporazuma u šest točaka, postignutog između Rusije i predsjednika Francuske.
Rasprava na Vijeću sigurnost obilovala je razmjenom optužbi za sukob u Gruziji između Rusije na jednoj strani, te SAD, Velike Britanije, Francuske i drugih zapadnih zemalja na drugoj. Pri tome je ruski veleposlanik Vitalij Čurkin opetovano povlačio usporedbe s reakcijama članica Vijeća sigurnosti kod proglašenja neovisnosti Kosova, ostavljajući dojam da je u aktualnom geopolitičkom preslagivanju istočne Europe Moskvi veći prioritet Kosovo, nego Abhazija ili Južna Osetija.