"Od 6. do 8. prosinca najavljena su tri dana bijesa", rekao je posebni koordinator Nickolay Mladenov obraćajući se video vezom iz Jeruzalema sudionicima hitnog sastanka Vijeća sigurnosti sazvanog na traženje osam članica nakon američke odluke.
Ta odluka donosi opasnost od vjerskog radikalizma, rekao je. "Jeruzalem je najsloženije pitanje koje treba riješiti u izraelsko-palestinskom sukobu", izjavio je i spomenuo simbol kršćanske, židovske i muslimanske vjere koje taj grad predstavlja.
"Samo pregovorima dviju strana može se odrediti njegova budućnost", inzistirao je Mladenov i pozvao čelnike cijelog svijeta da budu mudri i vrate mir u regiju.
Hitan sastanak Vijeća sigurnosti zatražile su Švedska, Francuska, Italija, Velika Britanija, Bolivija, Urugvaj, Egipat i Senegal.
Američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley ustvrdila je da SAD "ostaje angažiran u mirovnom procesu" i odbacila je "prodike i lekcije".
"Razumijem da će promjena biti teška" za druge članice međunarodne zajednice, rekla je.
"Svrha je naših akcija napredovati prema postizanju mira. Želimo postići sporazum pregovorima", rekla je Haley i dodala da Trump nije "donosio stajališta o granicama" i naglasila da je "status quo za sveta mjesta (u Jeruzalemu) očuvan".
Nekoliko država smatra da američka odluka krši UN-ove rezolucije. Radi se o kršenju međunarodnih zakona, naglasio je egipatski veleposlanik Amr Abulata i spomenuo "okupirani grad".
Njegov švedski kolega Olof Skoog spomenuo je rezoluciju 2334 usvojenu 23. prosinca 2016. koja naglašava da Vijeće sigurnosti neće priznati nikakvu promjenu granica od 4. lipnja 1967. uključujući i status Jeruzalema, osim onih koje su strane dogovorile u pregovorima.
Tu rezoluciju je potvrdilo 14 zemalja, a Sjedinjene Države su bile suzdržane, što je omogućilo usvajanje teksta.
"Kucnuo je čas za napredovanje prema detaljnom mirovnom sporazumu", tražio je švedski diplomat.
Odluka Donalda Trumpa koja će se ostvariti za nekoliko godina, izazvala je bijes u arapskom svijetu i opću osudu partnera Washingtona. (Hina)