Godišnjica 'pada' veleposlanstva SAD-a

VIDEO: U Teheranu zapalili američku zastavu

Slika nije dostupna
U Teheranu se, uz potporu vlade, slavi 30. godišnjica zauzimanja američkog veleposlanstva uz tradicionalan protuamerički prosvjed ispred zgrade u kojoj se ono nekada nalazilo. S druge strane, u Washingtonu je američki predsjednik Barack Obama izjavio kako je taj događaj 'odveo SAD i Iran na put stalne sumnje, nepovjerenja i sukoba'.

Američki predsjednik je jučer navečer objavio posebnu izjavu u povodu godišnjice zauzimanja veleposlanstva u Teheranu i tom prigodom naglasio da želi da SAD i Iran prevladaju odnose 'sumnje, nepovjerenja i sukoba'.

Iranski studenti s potporom radikalnog svećenstva upali su i zauzeli američko veleposlanstvo u Teheranu 4. studenog 1979., nekoliko mjeseci nakon Islamske revolucije i zbacivanja šaha. 52 Amerikanaca su u zatočeništvu u zgradi držali kao taoce 444 dana. 'Ta je kriza duboko utjecala na živote hrabrih Amerikanaca koji su nepravedno držani u zatočeništvu i dugujemo im zahvalnost za njihovu izvanrednu službu i hrabrost', rekao je Obama. 'Taj je događaj odveo Sjedinjene Države i Iran na put stalne sumnje, nepovjerenja i sukoba', dodao je. 'Rekao sam jasno kako želim da se SAD izdigne iznad toga i s Iranom razvije odnose temeljene na zajedničkom poštovanju', rekao je Obama.

No, njegove riječi nemaju baš velikog odjeka u Teheranu, gdje se, uz potporu vlade, slavi godišnjica zauzimanja veleposlanstva i organizira tradicionalan protuamerički prosvjed ispred zgrade u kojoj se ono nekada nalazilo. Iranski radikalni studenti upali su u veleposlanstvo kako bi zatražili izručenje šaha Reze Pahlavija koji je nakon svrgnuća u Islamskoj revoluciji utočište našao u SAD-u. Amerikanci su odbili zahtjev jer je zbačeni šah došao u SAD na liječenje raka koji već bio u terminalnoj fazi. Studenti su tada kao taoce uzeli pripadnike američkog diplomatskog osoblja. Predsjednik Jimmy Carter prekinuo je zbog toga sve diplomatske odnose s Iranom, koji do danas nisu uspostavljeni, i naredio vojno oslobađanje talaca. Operacija je završila katastrofalno, i prije nego što je zapravo počela, sudarom američkog helikoptera i zrakoplova-cisterne iznad pustinje pri čemu je živote izgubilo osam američkih vojnika. Iranske vlasti oslobodile su taoce nakon 444 dana, 20. siječnja 1981., na dan inauguracije novog predsjednika Ronalda Reagana. Reza Pahlavi umro je pola godine ranije u Egiptu.

Ajatolah Ruholah Homeini, otac Islamske revolucije, isprva je navodno bio vrlo nesiguran oko akcije radikalnih studenata, ali je promijenio mišljenje kada je vidio koje se mnoštvo ljudi okuplja ispred veleposlanstva i izražava potporu okupaciji. Naposljetku je pohvalio studente za pokretanje 'druge revolucije, veće nego prve'. (Hina)