'Sat je otkucao. Nakon dvije godine pregovora, vrijeme je za djelovanje', rekao je glavni UN-ov klimatski pregovarač Yvo de Boer, prenosi agencija dpa. Na konferenciji koja se održava do 18. prosinca sudjeluje više od 15 tisuća izaslanika iz oko 190 zemalja svijeta. Političari i znanstvenici iz čitavog svijeta pozivali su posljednjih mjeseci sudionike da prihvate globalni sporazum kojim bi se hitno smanjile emisije stakleničkih plinova i osigurale milijarde dolara pomoći za siromašne zemlje koje će pretrpjeti najveće štete zbog klimatskih promjena. Domaćin skupa, danski premijer Lars Lokke Rasmussen, potvrdio je da će na konferenciji sudjelovati 110 svjetskih čelnika, među kojima i američki predsjednik Barack Obama. 'Dogovor je na dohvat ruke', rekao je Rasmussen, dodajući da 'sudjelovanje tako velikog broja svjetskih vođa predstavlja priliku koju svijet ne smije propustiti', javlja agencija Reuters.
>> Peticija s 10 milijuna potpisa za sporazum o klimi
Novi globalni klimatski sporazum trebao bi zamijeniti Protokol iz Kyota iz 1997. godine koji istječe 2012. Postizanje dogovora neće biti lako zbog velikih razlika u stajalištima bogatih i siromašnih zemalja o tome kako podijeliti teret smanjenja emisija stakleničkih plinova, koji uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Predsjedatelj UN-ova panela o klimatskim promjenama (IPCC) Rajendra Pachauri rekao je da je potrebno hitno djelovati kako bi se izbjegle katastrofalne poplave, suše i uragani, što je posljedica zagrijavanja planeta. On je naglasio da razne studije u koje je bilo uključeno oko 2500 znanstvenika pokazuju da je globalno zagrijavanje nepobitna činjenica.
Oni su spremni promijeniti način života - 88 posto Francuza, 87 posto Poljaka, 85 posto Talijana, 81 posto Japanaca i 80 posto ispitanih Amerikanaca. Tema dana u svim svjetskim medijima
Pachauri je posebno upozorio na opasnost od otapanja polarnih ledenih pokrova, što bi izazvalo porast razine oceana i ugrozilo brojna područja uz more, a osobito male otočne države i nizinske zemlje poput Bangladeša. 'Globalna zajednica ima moralnu i materijalnu odgovornost da napravi sve što može kako bi se ograničio sve veći utjecaj klimatskih promjena', rekao je Pachauri, čiji je IPCC s bivšim američkim potpredsjednikom Alom Goreom podijelio Nobelovu nagradu za mir za 2007. Obama, predsjednik Sjedinjenih Država koje su uz Kinu najveći svjetski onečišćivač, prisustvovat će završetku konferencije 18. prosinca, a svoj dolazak najavio je i Manmohan Singh, premijer Indije koja je četvrti svjetski onečišćivač. Sve to budi nadu da će se u danskoj prijestolnici ipak postići dogovor o klimi, pišu agencije.
Uoči svečanog otvaranja u 56 dnevnih listova u 45 zemalja objavljen je članak kojim se svjetski čelnici pozivaju na 'odlučnu akciju' za klimu. Ne budemo li djelovali 'klimatske promjene poharat će naš planet a njime i naše blagostanje i sigurnost', stoji u članku. Među znanstvenicima posljednjih godina postoji sve veći konsenzus da je potrebno ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 2 stupnja Celzijevih. Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama, navodi Reuters. No doprinos globalnim naporima trebale bi dati i zemlje u razvoju, poput Kine, koje ističu da je njima prioritetno pitanje gospodarski razvoj.
Klimatske promijene ne znaju za diskriminaciju
Kratkim filmom o katastrofičnim posljedicama ne obuzda li svijet globalno zagrijavanje Zemlje i upozorenjem danskog premijera da su nade čovječanstva u rukama 1.200 izaslanika iz 192 zemlje, UN-ova konferencija o klimi počela je u Kopenhagenu. 'Klimatske promjene ne poznaju granica. Ne diskriminiraju. Pogađaju nas sve. I ako smo danas ovdje, to je zato što smo spremni djelovati', rekao je premijer Lars Loekke Rasmussen s porukom sudionicima da su oni 'rizničari u čije je ruke čovječanstvo pohranilo nade'. Kratki film katastrofe prikazuje djevojčicu usnulu u svome krevetu uz plišanog bijelog medvjedića, koja se zatim budi u pustinji, a zatim biva preplavljena neobuzdanim valovima, piše agencija AFP. U filmu južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu i glavni tajnik UN-a Bank Ki-moon pozivaju zemlje sudionice da donesu ambiciozan sporazum kojim bi izbjegli takve katastrofe.
>> Ujedinjeni mediji: 56 naslovnica o klimi
Pred svijetom stoji moralna i materijalna odgovornost da zaustavi sve više rastuće klimatske promijene. Rajendra Pachauri iz Međuvoladine skupne stručnjaka za klimu, govoreći u kameru upozorava sudionike da bi klimatski kaos značio 'stotine milijuna izbjeglica' u cijelome svijetu. Iz glavnoga danskoga grada stiže vijesti da je svoj dolazak na dvodnevnu konferenciju najavilo 110 šefova država i vlada, rekao je Loekke Rasmussen, prenosi agencija dpa. 'Tako brojna nazočnost govori o dosad najvećoj političkoj odlučnosti u borbi protiv klimatskih promjena', rekao je danski domaćin. Barack Obama, predsjednik Sjedinjene Države koja je uz Kinu najveći svjetski onečišćivač prisustvovat će završetku summita 18. prosinca, a svoj dolazak najavio je i Manmohan Singh, premijer Indije koja je četvrti svjetski onečišćivač. Sve to budi nadu da će se u danskoj prijestolnici ipak postići dogovor o klimi, pišu agencije.
80 posto Francuza, Amerikanca i Japanaca spremno mijenjati navike
Osamdeset osam posto Francuza, 87 posto Poljaka, 85 posto Talijana, 81 posto Japanaca i 80 posto ispitanih Amerikanaca su rekli da su spremni promijeniti način života i ograničiti konzumaciju u korist okoliša, prema ispitivanju instituta Ifop, objavio je dnevni list Le Monde. Dok je 64 posto Francuza izjavilo da su upoznati s temama međunarodne konferencije koja je počela u ponedjeljak u Kopenhagenu, većina Talijana (67 posto), Japanaca (63 posto), Amerikanaca (61 posto) i Poljaka (53 posto) su priznali da ništa o tome nisu čuli.
Ispitani misle da će na summitu u Kopenhagenu biti donesen samo formalni sporazum (75 posto Francuza, 60 posto Talijana i Poljaka, 49 posto Amerikanca i 61 posto Japanaca). Ispitivanje je trajalo od 25. studenoga do 3. prosinca preko interneta među 3.713 osoba starijih od 18 godina prema metodi kvota.
SAD i Kina najveći zagađivači
Uoči svečanog otvaranja u 56 dnevnih listova u 45 zemalja, objavljen je članak kojim se svjetski čelnici pozivaju u 'odlučnu akciju' za klimu. Ne budemo li djelovali 'klimatske promjene poharat će naš planet a njime i naše blagostanje i sigurnost', stoji u članku. Summit o klimi, koji će trajati 12 dana, trebao bi donijeti konkretan sporazum o smanjenju emisije plinova s učinkom staklenika, koji bi naslijedio Protokol iz Kyota kojemu valjanost istječe 2012. Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama. No doprinos globalnim naporima trebale bi dati i zemlje u razvoju, poput Kine, koje ističu da je njima prioritetno pitanje gospodarski razvoj, no ona je ujedno uz SAD i najveći onečišćivač te bi trebala dati svoj doprinos, za što je spremnost i najavila uoči konferencije. (Hina)