Fosil je otkrio profesor Brian Villmoare sa sveučilišta u Nevadi, koji je sa svojim timom iskapao na području za koje se vjeruje da je kolijevka ljudskog roda. Po njihovim procjenama, vilica je stara 2,8 milijuna godina, što genezu ljudskog roda pomiče za 400 tisuća godina unatrag.
Villmoare vjeruje da otkriće utvrđuje evolucijsku vezu između slavnog, 3,2 milijuna godina starog australopiteka Lucy, izumrlog majmunolikog čovjekovog pretka, čiji je kostur iskopan u blizini 1974. godine.
Znanstvenici se muče da uspostave "čistu i jasniju" vezu između ljudi i njihovih majmunolikih predaka zbog velike vremenske praznine u dosad otkrivenim fosilnim ostacima jedne i druge skupine.
Villmoare je rekao BBC-ju da otkriće daje prvi pogled u "najvažniju tranziciju u ljudskoj evoluciji" i da bi moglo riješiti jedno od ključnih pitanja u tom procesu - što je nagnalo naše pretke da se spuste sa stabala i svoje nastambe počnu graditi na tlu.
Fosilni ostatak je lijeva strana donje čeljusti i sačuvano je pet zubi. Stražnji kutnjak manji je od onih kakve su imali ostali hominidi u području, što je jedna od osobina koja razlikuje ljude od njihovih primitivnijih predaka, kaže profesor William Kimbel, ravnatelj Instituta za ljudsko porijeklo pri sveučilištu u Arizoni.
Prijašnji najstariji fosil pripisan rodu Homo je gornja čeljust iz Hadara u Etiopiji koji je star 2,35 milijuna godina, rekao je BBC-ju profesor Chris Stringer iz Nacionalnog prirodoslovnog muzeja u Londonu.
"Znači, ovo otkriće pomiče ljudsku liniju za 400 tisuća godina i vrlo je blizu svom vjerojatnom (predljudskom) pretku. Ta kombinacija primitivnog i naprednog među zubima ovu čeljust pretvara u dobar tranzicijski oblik od Lucy do kasnijih ljudi", rekao je Stringer.
Međutim, samo pola čeljusti, bez ostalog dijela kostura, nije dovoljno kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi radi li se uistinu o "prvom čovjeku". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook