Upadom u palestinski kamp kod Damaska, Islamska država došla je na svega 16 kilometara od predsjedničke palače Bašara al Asada.
Kaos koji u Siriji vlada već četiri godine, idealno je okružje za strelovit rast Islamske države. Sirija i Irak su države odakle je sve krenulo i gdje su okupirali teritorije. U drugim zemljama okupacije nema, ali ima drugih islamističkih skupina koje im nude lojalnost. Tako se ogranci Islamske države mogu naći na sjeveru Afrike, u Alžiru, Libiji i Egiptu, nešto južnije u Nigeriji, u Jemenu, te Afganistanu i Pakistanu.
Koliko je točno boraca, nitko ne zna. Procjene se kreću od 20 pa sve do 200 tisuća ljudi. Prati ih glas iznimne okrutnosti i brutalnosti.
VIDEO Jemenski 'kipući kotao': Odgovori na to gdje leži problem u toj siromašnoj zemlji
U Siriji je Islamska država kontrolirala manja područja u središnjim dijelovima zemlje. Danas je područje njihove kontrole znatno veće. No, borbe se ne vode samo ovdje. Dijelove zapada zemlje kontrolira predsjednik Asad. Dio su zauzele oružane skupine oporbe.
Već četiri godine Asada pokušavaju svrgnuti s vlasti, te se s njegovim snagama bore za prevlast na okolnim područjima. Na sjeveru i sjeverozapadu, područja su koja kontroliraju sirijski Kurdi. Svi oni, zajednički ili zasebno, bore se protiv Islamske države.
Protiv islamista u Siriji bore se i saveznici, predvođeni Sjedinjenim Državama. Ukupno 42 države sudjeluju u zračnoj ili logističkoj potpori u borbi protiv Islamske države u Iraku i Siriji. Napadi su počeli u rujnu prošle godine.
Do sada su saveznici u Siriji izveli više od tisuću napada. Sa sirijskim vlastima ne surađuju. Štoviše, za napade nisu ni tražili dozvolu. Zapad Bašara al Asada ne podržava, pa se čini kako je cilj oslabiti Islamsku državu, ali ne toliko da bi se pomoglo sirijskom predsjedniku.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook