Skupština Europske unije velikom većinom prihvatila je rezoluciju kojom veliku glad iz 1932.-1933., umjetno izazvanu za režima tadašnjeg sovjetskog diktatora Josifa V. Staljina, proglašava zločinom protiv čovječnosti, javlja agencija AP.
Eurozastupnici su pozvali bivše sovjetske države da otvore svoje arhive i istraže zločin, ali tekstom rezolucije izbjegli su izravno gladomor proglasiti genocidom.
Spominjući stradanja i drugih naroda Rusija se protivi ukrajinskoj težnji da tu ljudsku tragediju proglasi genocidom a tomu se protivi i dio ukrajinskog rusofonog stanovništva.
Kao pravni nasljednik SSSR-a Rusija strahuje da bi od nje mogla biti zatražena isplata odštete.
Milijuni ljudi umrli su tijekom 'velike gladi' (gladomor ili holodomor) 1923.-1933., izazvane prisilnom kolektivizacijom. Seljacima je ljetina bila oduzimana kako bi ih se primoralo da se odreknu zemlje i uđu u kolhoze, a najviše je stradala žitom najbogatija Ukrajina u kojoj se nastojala otupiti svaka težnja za neovisnošću od Sovjetskog Saveza.
Ukrajinski parlament je u studenome 2006. izglasao zakon kojim se Holodomor proglašava 'genocidom ukrajinskog naroda', a Kijev godinama nastoji da to učine i Ujedinjeni narodi.
Neki parlamenti u svijetu priznali su veliku glad kao genocid, a za posjeta Hrvatskoj 2007., predsjednik Viktor Juščenko pozvao je na taj korak i zastupnike Hrvatskog sabora rekavši da će njegov narod biti zahvalan na takvom iskazivanju moralne pomoći.
Holodomor je bio drugi po redu veliki genocid u 20. stoljeću nakon armenskog, koji je počinila turska država.