Skoro bankrotirana Grčka treba odobrenje Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda za mjere štednje u iznosu od skoro 12 milijardi eura kako bi dobila narednu tranšu pomoći bez koje se suočava s neplaćanjem dugova i mogućim izlaskom iz euro zone.
Više od 90 posto Grka misli kako su planirani rezovi i reforme nepravedni i opterećenje za siromašne, pokazalo je istraživanje agencije MRB za nedjeljno izdanje Realnewsa. Ipak oko 67 posto ispitanika želi da Grčka ostane u euro zoni dok 83 posto očekuje daljne mjere štednje u narednim godinama.
>> Berlin odbacio ideju o novim reparacijama Grčkoj
Do sada je grčka vlada postigla sporazum o 9,5 milijardi eura smanjenja potrošnje od kojih će većina doći od smanjenja plaća, mirovina i socijalne skrbi. Atena također planira povišenje doba za umirovljenje na 67 sa 65 godina i rezove u vojnoj i zdravstvenoj potrošnji.
Samo 33 posto od 1003 ispitanika reklo je kako misli da ove mjere mogu pomoći u rješavanju fiskalnih problema Grčke, dok je velika većina kazala kako su pesimistični glede grčke budućnosti. Istraživanje je provedeno od 18-20 rujna dok su vlada i inspektori iz Europske komisije, Europske središnje banke i MMF-a nastojali izraditi novi paket štednje. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook