"Moram reći da ne razumijem zašto židovi ne mogu prihvatiti da imamo pravo koristiti svoju slobodu kako bismo oblikovali vlastite molitve", rekao je Kasper u razgovoru za talijanski dnevnik Corriere della Sera dan nakon što su svjetski židovski vođe rekli kako bi ponovno uvođenje stare molitve moglo unazaditi međuvjerski dijalog za nekoliko
desetljeća.
Vatikan je u utorak revidirao spornu molitvu na latinskom jeziku kojom se na veliki petak koristi mali broj katoličkih tradicionalista, uklonivši spominjanje židovskog "sljepila" glede Isusa Krista i rečenicu u kojoj se od Boga traži da "makne veo s njihovih srca".
No židovi su kritizirali i novu verziju jer u njoj i dalje stoji kako
bi židovi morali priznati Isusa Krista kao spasitelja svih ljudi.
U njoj su sadržane dvije stvari koje su židovski vođe željeli da budu uklonjene - izravni poziv na "spas cijelog Izraela" i neizravni na obraćenje židova.
"Smatramo kako ta molitva ne može biti prepreka za dijalog jer odražava vjeru Crkve, a židovi, uz to, imaju u svojim liturgijskim tekstovima molitve koje se katolicima ne sviđaju", rekao je Kasper, dodavši kako formula za tu molitvu proizlazi iz zapisa svetog Pavla i da ona samo ističe kako je Isus za kršćane prorok i Sin Božji.
"Svatko mora prihvatiti i poštovati različitosti", rekao je kardinal.
Židovske skupine žalile su se kad je Papa prošle godine uputio poslanicu u kojoj se dopušta šira uporaba tradicionalne mise i molitvenika na latinskom, koji su ukinuti nakon reformi na Drugom vatikanskom koncilu, koji je zasjedao od 1962. do 1965.
Prosvjedovale su i protiv ponovnog uvođenja nekadašnje molitve za obraćenje židova i od Pape zatražili da je promijeni.
U svijetu je samo nekoliko stotina tisuća tradicionalista koji rabe stari ritual na latinskom i koji će koristiti tu molitvu. Golema većina katolika, kojih je u svijetu 1,1 milijarda, slušaju misu na materinskom jeziku i mole drukčiju molitvu.