Hrvatska bi sada trebala moći otvoriti posljednja tri poglavlja, među kojima dva najteža: Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava, ako članice EU-a ne budu imale nekih prigovora u posljednji trenutak, rekao je Vandoren u intervjuu za Reuters. Govoreći o poglavlju Pravosuđe, koje je već dugo na čekanju, uglavnom zbog pitanja hrvatske suradnje s ICTY-em, Vandoren je izrazio očekivanje da će ono biti otvoreno krajem lipnja ili u srpnju.
'Čini se da se razgovori (sa zemljama članicama) razvijaju na pozitivan način i stoga očekujem da bi to poglavlje moglo biti otvoreno u idućih nekoliko tjedana... prije kraja lipnja ili u srpnju', kazao je. Po njegovim riječima, pred Hrvatskom je izazov da pokaže zemljama članicama da radi na promjenama, a to se posebice odnosi na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i poštivanje ljudskih prava.
Poglavlje Tržišno natjecanje također bi trebalo biti otvoreno na idućoj međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu, nakon što je Hrvatska zaključila drugi krug natječaja za privatizaciju brodogradilišta. 'Nadam se da će tako i biti i ne vidim razloga zašto ne bi bilo', rekao je Vandoren. Dodao je da bi zemlje članice trebale uskoro postići konsenzus i o otvaranju posljednjeg poglavlja, a to je Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, koje još nije otvoreno zbog slovenske blokade.
On je kazao da na hrvatske pristupne pregovore ne bi trebalo utjecati eventualno odbacivanje arbitražnog sporazuma na referendumu u nedjelju u Sloveniji. 'Europska unija je uvijek pokazivala da to treba riješiti na bilateralnoj razini, tako da ja ne očekujem da će to utjecati na ostatak pregovaračkog procesa', istaknuo je Vandoren.
Također je rekao da niti kriza zbog grčkog duga, kojoj je posvećena najveća pažnja EU-a ove godine, ne bi trebala usporiti napredak Hrvatske. 'Vjerujem da je ta situacija sada pod kontrolom i ne bi trebala utjecati na pristupanje Hrvatske niti fondove koji su joj namijenjeni'.
Vandoren je pozvao hrvatsku vladu da poboljša javnu upravu kako bi mogla pripremiti infrastrukturne i poljoprivredne projekte ili projekte vezane za okoliš koji bi se mogli kvalificirati za fondove EU-a nakon ulaska RH u članstvo Unije. Za prve dvije godine članstva Hrvatskoj je iz europskih fondova namijenjeno 3,5 milijardi eura. 'Bila bi šteta da Hrvatska nema spremne administrativne kapacitete jer ako ih ne bude imala, neće moći iskoristiti te fondove', rekao je Vandoren. (Hina)