Valdis Dombrovskis za Dnevnik Nove TV

O PROVEDBI PREPORUKA 'Hrvatska u tome nije jedinstvena. Zapravo je priličan broj zemalja ostvario ograničen napredak'

Slika nije dostupna
Hoće li Hrvatskoj biti potrebne korektivne gospodarske mjere, za Dnevnik Nove TV je pojasnio Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za Euro i socijalni dijalog.

Europska komisija očekuje da će Hrvatska ove i sljedeće godine ostvariti rast od 2.1 posto BDP-a - i čak su malo optimističniji od Vlade koja planira dva posto.

No, premijer Tihomir Orešković ima razlog za brigu, jer ostaje niz važnih neravnoteža: visoka razina duga i javnog i privatnog, još uvijek velika nezaposlenost, visoka razina loših kredita u bankarskom sektoru što otežava kreditiranje gospodarstva.

Ocijenjeno je da je prošle godine ostvaren samo ograničen napredak u provedbi preporuka. Izvješće Europske komisije ekskluzivno za Dnevnik Nove TV komentirao je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za Euro i socijalni dijalog.

Prijete li Hrvatskoj korektivne mjere zbog tih pretjeranih makroekonomskih nestabilnosti?

U ovoj je fazi prerano za presudu u koju će kategoriju Hrvatska unutar procedura za makroekonomske neravnoteže biti smještena. Te odluke će biti donesene u sljedećih nekoliko tjedana. U svakom slučaju jasno je da Hrvatska treba ambiciozni reformski program da riješi neravnoteže koje ekonomija doživljava.

U kojim je područjima Hrvatska ispunila očekivanja u vezi s prošlogodišnjim preporukama?

Prošle godine Hrvatska je dobila šest preporuka i kao što sam rekao, u cjelini je ostvaren samo ograničen napredak u njihovoj provedbi. To se odnosi na fiskalnu politiku, fiskalni okvir, reviziju rashoda. Također se odnosi na tržište rada i mehanizme za određivanje plaća. Odnosi se na mirovinsku reformu i prijevremeno umirovljenje, parafiskalne namete i još nekoliko područja. Zapravo, jedina preporuka gdje je Hrvatska ostvarila značajan napredak je problem nelikvidnosti. Naša ukupna ocjena je ograničen napredak u provedbi preporuka. Mora se reći, kako bi se vidjela šira slika, da Hrvatska u tome nije jedinstvena. Ako pogledate, zapravo je priličan broj zemalja ostvario ograničen napredak i provedba preporuka za pojedine zemlje je problem kojim se moramo pozabaviti na razini EU.

Jeste li vidjeli smjernice za novi proračun koji je pripremila nova vlada i kakva je Vaša ocjena?

Mora se reći da su smjernice relativno općenit dokument i potrebno je više detalja. Razgovarali smo s predstavnicima Vlade, ministrom financija i složili se da će vjerojatno sljedeći tjedan tehnički tim Europske komisije doći detaljnije razgovarati o proračunu, ali u svakom slučaju postoji jasna posvećenost Vlade i ministra financija da pripreme proračun s ciljem smanjenja prekomjernog hrvatskog deficita. Znači s proračunskim deficitom manjim od 3% BDP-a.

Hrvatskom premijeru rekli ste da je Europska komisija spremna pružiti tehničku pomoć u provedbi reformi. Kakva je to pomoć?

Europska komisija je nedavno uspostavila Servis za potporu strukturnim reformama koji može pružiti tehničku pomoć zemljama u provedbi strukturnih reformi i u ovom slučaju povezao bih to s procedurom makroekonomskih neravnoteža jer tu ćemo utvrditi ključne prioritete rada. I također za apsorpciju EU fondova jer znamo da za razdoblje 2007. - 2013. Hrvatska je daleko od pune apsorpcije. Već postoji radna skupina koja se bavi time i pokušava maksimizirati apsorpciju, ali također je važno učinkovito krenuti s planovima za novo razdoblje 2014. - 2020. Komisija je spremna pružiti pomoć.

Ekselencijo hvala Vam na vremenu i ovom razgovoru.

Hvala vama.