Središte Washingtona od prvih jutarnjih sati preplavile su stotine tisuće ljudi koji su stigli iz svih krajeva Sjedinjenih Američkih Država kako bi nazočili povijesnoj inaugraciji Baracka Obame, prvog predsjednika Afroamerikanca.
Unatoč vjetru i temperaturi od minus šest Celzijevih stupnjeva prostor Nacionalne šetnice od zapadnog pročelja kongresne zgrade, gdje će se održati inauguracija, do obeliska Georgea Washingtona, dugačak oko 1,5 kilometara, potpuno je ispunjen, a mnoštvo je okupljeno i duž Pennsylvanijske avenije kojom će se kretati inauguracijska povorka. Odjeveni u više slojeva odjeće, s kapama, šalovima i dekama, tisuće razdraganih ljudi s američkim zastavama i bedževima s Obaminim slikama čekaju podnevno polaganje prisege 44. predsjednika SAD-a, koji je s 47 godina četvrti najmlađi predsjednik u povijesti zemlje.
>> Michelle Obama na inauguraciji u haljini Isabel Toledo
>> Od izbora do inauguracije
>> VIDEO: Obama danas ulazi u Bijelu kuću, osiguranje nikad jače
Očekuje se da će Obaminoj inauguraciji nazočiti rekordnih dva milijuna ljudi, što je najveće javno okupljanje ikada zabilježeno u Washingtonu, koje osigurava više od 25.000 pripadnika policije, Nacionalne garde i agenata FBI-a, Tajne službe i protuteroristtičkih snaga, ukupno 58 saveznih, državnih i lokalnih agencija i službi. Grad je pretvoren u 'sigurnosnu kapsulu', inauguracijska zona je zatvorena za promet, mostovi prema Virginiji su zatvoreni, a zonu zabrane leta iznad Washingtona osiguravaju vojni helikopteri i zrakoplovi. Izabrani predsjednik Barack Obama sa suprugom Michelle svoj inauguracijski je dan počeo privatnom misom u crkvi sv. Ivana blizu Bijele kuće, tzv. Predsjedničkoj crkvi, što je tradicija koja se poštuje od inauguracije Franklina D. Roosevelta 1939.
Kako je inauguracijska svečanost pet minuta kasnila za predviđenom satnicom, Obama je po Ustavu zapravo postao predsjednikom pet minuta prije nego je položio prisegu Nakon mise Barack i Michelle Obama su se uputili do Bijele kuće, gdje su ih dočekali George i Laura Bush na tradicionalnoj kavi predsjedničkog para u odlasku i novoga predsjedničkog para. Uz njih su bili i potpredsjednici Joe Biden i Dick Cheney sa suprugama. U Bijeloj kući zadržali su se oko 40 minuta i zatim zajedno u povorci limuzina krenuli prema Capitol Hillu. Tribine na stubištu i u podnožju kongresne zgrade ispunili su zastupnici Predstavničkog doma i Senata, suci Vrhovnog suda i drugi predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog zbora, uglednici iz poslovnoga, kulturnog i javnog života. Obama i izabrani potpredsjednik Biden položit će prisege pred sucima Vrhovnog suda.
Izabrani predsjednik će se na prisezi koristiti svojim punim imenom - Barack Hussein Obama II. U podne po lokalnom vremenu (18,00 CET) Obama će ući u povijest postavši prvi afroamerički predsjednik u 232 godine postojanja SAD-a, noseći poruku nade zemlji zahvaćenoj recesijom, opterećenom dvama ratovima i željnom promjena nakon osam godina republikanske administracije nepopularnog predsjednika Georgea W. Busha. Obamina inauguracija nepojmljiva je prekretnica u zemlji koja se bori s rasnim pitanjem od svog osnutka 1776.. U njoj je rasna segregacija provođena do prije nekoliko desetljeća u južnim državama, a rasna podijeljenost i danas je prisutna u društvu u obrazovnom, imovinskom i mnogim drugim područjima.
Obama se ustoličuje neposredno nakon obilježavanja Dana Martina Luthera Kinga Jr., borca za građanska prava američkih crnaca i dobitnika Nobelove nagrade za mir, na stubištu kongresne zgrade koju su gradili crni robovi. Obama će prisegnuti na Bibliju Abrahama Lincolna, 16. predsjednika SAD-a, koji je 1863. ukinuo ropstvo u SAD-u. Rođen na Havajima od oca Kenijca i majke bjelkinje iz Kansasa, 47-godišnji Barack Obama se u manje od pet godina uspeo od nepoznata demokratskog senatora u državi Illinoisu do najviše dužnosti u SAD-u.
Unatoč relativnu neiskustvu, kao vrstan, nadahnut govornik, uspio je uvjeriti Amerikance da može donijeti gospodarski zaokret, završiti ratove, reformirati zdravstvo i školstvo, uključiti Ameriku u borbu s klimatskim promjenama, ukratko, modernizirati SAD i obnoviti ugled zemlje u svijetu. Obamu će u provedbi predizbornog programa snažno podupirati Kongres, u kojem demokrati imaju uvjerljivu većinu u oba doma, prvi put nakon 1994.