Građani Europske unije trebali bi napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti. Ta preporuka navedena je u Izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe koje je napisao bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, posebni savjetnik predsjednice Europske komisije. Izvješće je predstavio Ursuli von der Leyen sredinom prošlog tjedna.
U dokumentu se navodi kako EU nije bio spreman za pandemiju COVID-a niti za rat Rusije s Ukrajinom, zbog čega je krajnje vrijeme da se poradi na pripravnosti umjesto da se reagira na posljedice.
U dokumentu stoji kako bi Europska unija trebala savjetovati kućanstva da budu spremna na najmanje 72 sata samodostatnog funkcioniranja u slučaju nužde. Države članice savjetuju se da građanima daju smjernice o skladištenju zaliha, evakuacijama i načinu pristupa hitnim službama, piše Newsweek.
Navode se razne potrepštine koje kućanstva trebaju imati u slučaju nužde, poput hrane, pića, lijekova, svjetiljke i radija na baterije.
Cilj tog izvješća je pripremiti građane EU-a na izvanredne situacije poput novih pandemija, ekstremnih vremenskih uvjeta ili rata. Iako se ruska agresija ne navodi kao jedina moguća prijetnja, navedena je kao velik problem.
"Nemamo jasan plan što će EU učiniti u slučaju agresije na državu članicu. Ratna prijetnja koju Rusija predstavlja za europsku sigurnost tjera nas da se time pozabavimo kao glavnim problemom, bez podcjenjivanja ostalih potencijalnih prijetnji", stoji u izvješću.
Navodi se i da prijetnju od ruske agresije najviše osjećaju njezini neposredni susjedi, no da bi bilo kakva ruska akcija protiv države članice utjecala na svih 27 zemalja EU-a.
Predlažu se i druge mjere, poput izdvajanja najmanje 20 posto ukupnog proračuna za povećanje sigurnosti i pripravnosti za krizne situacije.
Izvješće na 165 stranica predstavljeno je u srijedu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen.