Svake godine umire 1,8 milijuna ljudi zbog crijevnih tegoba. Kod djece mlađe od pet godina, proljev je drugi po redu uzrok smrti nakon upale pluća, tvrdi UNICEF.
Više od 40 posto svjetskog pučanstva, ukupno oko 2,6 milijardi ljudi, živi bez sanitarnih uređaja. UNICEF smatra da je svijet još daleko od milenijskog cilja da se broj ljudi bez osnovnih sanitarnih uvjeta do 2015 smanji za polovicu. Cilj će se teško ostvariti i zbog toga što će u istom tom razdoblju broj ljudi na svijetu porasti za više od jednu milijardu i doseći 6,7 milijardi. Ukoliko se taj trend doista nastavi, 2015. će još uvijek 1,8 milijardi ljudi biti bez osnovnih sanitarnih uvjeta, poručio je UNICEF.
1990. svaki je drugi stanovnik zemlje imao na raspolaganju nužnik. U međuvremenu je taj udio porastao na 59 posto, ali još uvijek dvije petine ljudi moraju vršiti nuždu u prirodi. Dvije trećine seoskog stanovništva nema na raspolaganju kanalizaciju.
U najtežim sanitarnim uvjetima živi stanovništvo južnog dijela Afrike, zatim zapadne i središnje Afrike te južne Azije. Istodobno, najveći napredak u poboljšanju sanitarnih uvjeta bilježi se upravo u južnoj Aziji.
Najveći rizik od oboljenja javlja se u velikim gradovima i gusto naseljenim područjima. Jedan gram fekalija može sadržavati deset milijuna virusa, milijun bakterija, 1.000 parazita i 100 jaja parazita.
Boljim sanitarnim uređajima mogu se u znatnoj mjeri suzbiti bolesti poput hepatitisa A kao i vrlo zarazna bolest očiju trahom, smatra UNICEF.
Jednostavnim higijenskim mjerama poput pranja ruku sapunom, broj crijevnih oboljenja mogao bi se smanjiti gotovo za polovicu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, jedan euro uložen u opskrbu vodom i u sanitarne uređaje donosi uštedu od devet eura u liječenju.
Nedostatak nužnika, njihova nečistoća ili nepostojanje odvojenih zahoda za žene i muškarce često su razlog neposjećivanja nastave. Posebice starije djevojčice u Africi ne idu u školu za vrijeme mjesečnice ili napuštaju školovanje početkom puberteta.