Veljača je ove godine bila neuobičajeno hladna u Europi, ali je prema podacima Europske službe za klimatske promjene Copernicus zauzela peto mjesto među najtoplijima u svijetu od početka mjerenja.
Prosječna globalna temperatura zraka u veljači je dosegla 13,26 stupnjeva Celzija, što je 0,53 stupnja iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020., kaže se u mjesečnom izvješću službe objavljenom u utorak. U usporedbi s predindustrijskim razdobljem od 1850. do 1900. mjesec je bio za 1,49 stupnja topliji.
Dijelove zapadne Europe i sjeverne Afrike pogodio je niz intenzivnih oluja i obilnih kiša. Francuska, Španjolska, Portugal i Maroko pogodile su velike poplave koje su prouzročile niz smrtnih slučajeva, znatnu materijalnu štetu i gubitak sredstava za život za mnoge stanovnike.
Poplave su pogodile i ostale regije u svijetu, poput Australije, Mozambika i Bocvane.
Vremenski ekstremi upućuju na sve veći utjecaj klimatskih promjena i potrebu za globalnim djelovanjem, rekla je Samantha Burgess, strateška voditeljica programa Copernicus za klimu.
U Europi je prosječna temperatura na kopnu u veljači iznosila minus 0,07 stupnjeva, što je nešto ispod prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020.
U zapadnoj, južnoj i jugoistočnoj Europi evidentirane su temperature iznad prosjeka, dok su hladniji uvjeti od uobičajenih uočeni u Skandinaviji, baltičkim državama i sjeverozapadnoj Rusiji.
U cjelini je europska zima, koja obuhvaća razdoblje od prosinca do veljače, bila među dvije najhladnije u posljednjih 13 godina, no i dalje je za 0,09 stupnjeva toplija od prosjeka u odnosu na razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Copernicusova služba za klimatske promjene redovito objavljuje podatke o globalnim površinskim temperaturama, morskom ledu i oborinama utemeljenim na računalno generiranim analizama koje obuhvaćaju milijarde mjerenja putem satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja širom svijeta.