'Mjere štednje koje su neke zemlje poput Grčke i Španjolske donijele zbog prevelikog javnog duga ne prijete samo zapošljavanju u javnom sektoru i društvenoj potrošnji, već čine oporavak nesigurnijim i slabijim', ističe se u izvješću UN-ova ureda za gospodarska i socijalna pitanja.
'Vlade moraju oprezno reagirati na pritiske radi proračunske konsolidacije i donošenja mjera štednje ako ne žele staviti na kocku oporavak gospodarstva', dodaje se u dokumentu.
Taj se problem ne odnosi samo na razvijena gospodarstva, upozoravaju UN-ovi ekonomisti koji misle da su i 'mnoge zemlje u razvoju, napose one koje se koriste MMF-ovim programima, izložene pritisku kako bi smanjile javnu potrošnju i uvele mjere štednje'.
Jedan od glavnih zaključaka izvješća jest da zemlje moraju biti kadre sustavno provoditi kontraciklične politike.
Zato je 'prijeko potrebno', ocjenjuje UN, preispitati 'narav i glavne zadaće uvjeta' što ih postavljaju međunarodne organizacije u pružanju pomoći zemljama koje su zapale u teškoće.
'Važno je da vlade povedu računa o mogućim društvenim posljedicama svojih gospodarskih politika' na prehranu, zdravlje i školstvo kako ne bi dugoročno ugrozile gospodarski rast, ističe UN.
U izvješću se usto osuđuju zahtjevi za veću fleksibilnost tržišta rada jer ju 'nerijetko prati pad plaća i lošiji uvjeti zapošljavanja'. (Hina)