Malo je tekstova koji su bili analizirani tako minuciozno kao rezolucija prihvaćena 22. studenoga 1967., pet mjeseci nakon moćne izraelske pobjede nad arapskim susjedima.
Diplomati i pravnici otada koplja lome oko smisla tog (u načelu obvezujućeg) dokumenta za čiju neprovedbu svaka strana optužuje onu drugu.
Istodobno svaka strana nastoji upravo za sebe pridobiti
naklonost međunarodne zajednice.
Rezolucija 242 je čedo UN-a koje se bolno rađalo u emocijama nabijenim pregovorima začeto kako bi odgovorilo na teritorijalna osvajanja izraelske vojske.
Od 5. lipnja 1967., Izrael je u samo šest dana osvojio Sinaj, odakle se povukao 1982., Egiptu je oduzeo pojas Gaze; Golansku visoravan Siriji, a Zapadnu obalu te istočni Jeruzalem kraljevini Jordan.
Tekst rezolucije poziva "izraelske vojne snage da se povuku iz
teritorija okupiranih tijekom nedavnog sukoba", a takva je formulacija dovoljno neprecizna da ostavi velik prostor raznim tumačenjima.
Arapsko je stajalište da se Izrael mora povući sa svih područja okupiranih 1967., a Sjedinjene Države zagovaraju manje promjene granica.
Nakon rezolucije 242 prihvaćeni su deseci drugih rezolucija koje su kritizirale ponašanje Izraela, a on se oglušivao.
Ali broj 242 i danas je bitno polazište za postiznaje mira jer sadrži načelo "zemlja za mir" na kojem se temelje smjernice za postizanje mira između Izraela i Arapa.
"Kako ne postoji drugo područje razumijevanja, rezolucija 242 ostaje važno polazište", ocjena je Jeffreya Helsinga, stručnjaka američkog Instituta za mir,.
On drži da blokadu trebaju probiti politički vođe promjenom tvrdih stajališta, većom homogeniziranošću na svakoj strani, a sve to uz pomoć izvana, uključujući i pomoć UN-a.
Težnju Palestinaca za proglašenjem neovisne palestinske države podržava velik broj od 192 članica UN-a i dugo je vremena Izrael optuživao UN da prema njemu gaji neprijateljsko stajalište.
Pritom je Izrael citirao rezoluciju iz 1975. kojom se cionizam izjednačava sa rasizom sve dok tekst nije povučen 1991.
Promjena je nastupila 2005., kada se Izrael jednostrano povukao iz pojasa Gaze što je dovelo do zatopljenja odnosa Izraela i umjerenih arapskih država.
Iste je godine UN proglasio 27. siječnja "Danom sjećanja na žrtve Holokausta" te u istoj godini izraelskog veleposlanika Dana Gillermana proglasio potpredsjednikom Opće skupštine, što je njegova domovina nazvala "povijesnim trenutkom" za hebrejsku državu.
Međutim, iako su rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a načelno
obvezujuće, Izrael je računao na trajnu potporu SAD-a, jedne od pet stalnih članica Vijeća uz Rusiju, Kinu, Francusku i Veliku Britaniju.
Od 1982. SAD je 32 puta iskoristio svoje pravo veta kako bi zaštitio Izrael.