Otkako je Vijeće sigurnosti 1999. nametnulo sankcije protiv talibana, postavilo se pitanje pravičnosti popisa onih koji su izloženi tim sankcijama, kao i prava onih koji traže da ih se ukloni s popisa. Također je postojao problem nedostatnih podataka o nekima s tog popisa, što je priječilo policiju, pogranične službe i financijske institucije da primjene sankcije. Rezolucija, čiji je predlagač SAD, sačinjena nakon dugotrajnih pregovora, trebala bi ojačati sadašnji režim sankcija, čineći ga transparentnijim te uvesti ombudsmana za rješavanje spomenutih nedostataka.
'Po prvi puta, pojedinci i entiteti koji traže da ih se skine s popisa za sankcije, imat će priliku iznijeti svoje slučajeve pred neovisnog i nepristranog ombudsmana kojeg će imenovati glavni tajnik UN-a', rekao je austrijski veleposlanik pri UN-u Thomas Mayr-Harting nakon glasovanja. Austrija trenutno predsjedava odborom Vijeća sigurnosti za praćenje sankcije protiv al Qaide i talibana. Mayr-Harting je kazao da ima oko 30 sudskih slučajeva koje su pokrenuli pojedinci u Europi, Pakistanu, Turskoj i SAD-u, prosvjedujući zbog njihovog stavljanja na popis za sankcije. Pored toga, 30 do 40 ljudi je još uvijek na popisu iako se vjeruje da su mrtvi.
Popis za sankcije na reviziji
Američka veleposlanica pri UN-u Susan Rice pozdravila je prihvaćanje rezolucije kao 'pravi uspjeh', dodajući kako je time 'potvrđen globalni konsenzus protiv al Qaide i talibana'. Vijeće sigurnosti nametnulo je sankcije protiv talibana u studenome 1999., jer su odbili izručiti Osamu bin Ladena u SAD ili treću zemlju, radi suđenja za terorizam vezano uz bombaške napade na dva američka veleposlanstva u Africi 1998.
Sankcije - zabrana putovanja, embargo na oružje i zamrzavanje imovine, kasnije su proširene na al Qaidu, a u srpnju 2005. i na ogranke i otcijepljene skupine al Qaide i talibana. Popis za sankcije, na kojem je 488 pojedinaca i entiteta, trenutačno je podvrgnut reviziji Odbora za sankcije koja treba biti dovršena do 30. lipnja 2010. (Hina)