Umro bivši američki predsjednik Gerald Ford

Slika nije dostupna
Bivši američki predsjednik Gerald Ford, koji je 1974. u Bijeloj kući naslijedio Richarda Nixona nakon ostavke u aferi Watergate i postao jedini neizabrani predsjednik SAD u povijesti, umro je u utorak u 93. godini života, objavila je njegova supruga Betty.

Ford je u siječnju ove godine bolovao od upale pluća, a dva puta je bio na operaciji, uključujući i jednu operaciju na srcu u kolovozu u klinici Mayo u Rochesteru.

Bio je najduže živući predsjednik, ispred Ronalda Regana, koji je također umro u 93 godini. Živio je u svom pustinjskom domu u Rancho Mirageu, u Kaliforniji, 210 km istočno od Los Angelesa.

Ford je slučajno postao predsjednikom, Nixon ga je osobno izabrao zbog njegovog 25-godišnjeg iskustva u Kongresu, od čega je od 1965. do 1973. predsjedavao republikanskom manjinom. Bio je otvoren i izravan u nastupu, dok je Nixon bio konspirativan i sve želio držati pod kontrolom.

Nakon Nixonove ostavke, kao potpredsjednik preuzeo je dužnost 38. predsjednika SAD 9. kolovoza 1974.

Mjesec dana kasnije amnestirao je Nixona od svih kršenja zakona koje je počinio kao predsjednik, što je izazvalo burne rasprave no kasnije je ocijenjeno kao hrabar potez koji je zemlji omogućio da krene dalje.

Tijekom njegovog predsjedništva rat u Vijetnamu završio je američkim porazom u Sajgonu u travnju 1975. U govoru naciji rekao je da "Amerika može vratiti ponos koji je postojao prije Vijetnama, i da ne trebe ponovo vodit rat koji je za nju završio". Pozvao je sunarodnjake da gledaju u budućnost, budu jedinstveni i prepuste vremenu da zaliječi ratne rane.

Bio je u Bijeloj kući samo 895 dana, no njegovo je otvoreno i
jednostavno predsjedavanje, pomoglo zemlji da izađe iz omamljenosti aferom Watergate, koja je bacila veliku sjenu na američku demokraciju.

Na vanjskopolitičkom planu nastojao je očuvati snagu i prestiž SAD nakon kolapsa u Kambodži i Vijetnamu. Jedan od glavnih ciljeve bio mu je spriječiti novi rat na Bliskom istoku, a pomažući istodobno Izraelu i Egiptu njegova je administracija uspjela uvjeriti obje zamlje da prihvate mirovni sporazum. U odnosima s SSSR-om nastavio je politiku detanta, a s Leonidom Brežnjevom dogovorio je ograničenja za nuklearne arsenale dviju zemalja.

Tijekom mandata dvije su ga žene pokušale ubiti u dva zasebna incidenta.

Godine 1976. dobio je predsjedničku nominaciju Republikanske stranke ali je izgubio izbore od demokratskog protivnika, bivšeg guvernera Georgije Jimmya Cartera.

Na inauguraciji, predsjednik Carter je počeo svoj govor riječima: "U svoje ime i u ime našeg naroda, želim zahvaliti svome prethodniku na svemu što je učinio da izliječi našu zemlju".

Ford je rođen 1913. u Omahi u Nebraski, a odrastao je u Grand Rapidsu, Michigan, gdje je studirao i igrao (američki) nogomet za sveučilište.

Diplomirao je pravo na Yaleu, a tijekom II. Svjetskog rata bio je kapetan korvete u Ratnoj mornarici. Po povratku iz rata u Grand Rapidsu je radio kao pravnik a 1948. je prvi puta izabran u Kongres. Sa suprugom Elizabeth imao je četvoro djece.