Volodimir Zelenski brani svoje odobrenje spornog zakona koji slabi ukrajinska tijela za borbu protiv korupcije, a njegovo usvajanje izazvalo je prve ozbiljne prosvjede protiv njegove vlade.
Potez od utorka doveo je predsjednika u sukob s aktivistima civilnog društva i nekim ukrajinskim veteranima te će vjerojatno razočarati europske partnere Ukrajine.
U utorak je ukrajinski parlament, Vrhovna Rada, usvojio kontroverzni zakon kojim se učinkovito ukida neovisnost nacionalnog antikorupcijskog ureda, poznatog kao NABU, i specijaliziranog tužiteljstva za borbu protiv korupcije.
Zakon daje široke nove ovlasti glavnom državnom odvjetniku Ukrajine i olakšava vladi kontrolu nad time koji se slučajevi pokreću. Kritičari kažu da zakon omogućuje političko uplitanje i predstavlja veliki korak unatrag u borbi protiv korupcije.
Zelenski ni milimetra
Kasno u utorak Zelenski je potpisao zakon, odbacujući pozive da upotrijebi svoj predsjednički veto.
U svom noćnom video obraćanju, objavljenom znatno nakon ponoći, Zelenski je rekao da je razgovarao sa šefom NABU-a, Semenom Krivonosom, i drugim visokim tužiteljima.
Zelenski je rekao da će antikorupcijska tijela nastaviti funkcionirati, "ali bez ikakvog ruskog utjecaja. Sve se mora očistiti".
"Mora biti više pravde. Naravno, NABU i SAPO će nastaviti svoj rad", rekao je. "Također je važno da glavni državni odvjetnik bude predan osiguravanju stvarne odgovornosti za one koji krše zakon. To je ono što Ukrajini zaista treba."
Zelenski se također požalio na sve one koji su pred procesuiranjem pobjegli u druge zemlje i sada lagodno žive. "Nema racionalnog objašnjenja zašto kazneni postupci vrijedni milijarde "vise" godinama. I nema objašnjenja zašto Rusi još uvijek mogu dobiti informacije koje su im potrebne. Važno je – bez Rusa. Važno je – da postoji neizbježnost kažnjavanja i da društvo to stvarno vidi", zaključio je Zelenski.
Prosvjednici u šoku
Ranije se oko 1500 prosvjednika okupilo pokraj kompleksa predsjedničke administracije Zelenskog. Ispred njegova prozora uzvikivali su slogane, uključujući "Sramota" i "Veto na zakon", te mahali transparentima iz kućne radinosti osuđujući zakon.
Prosvjedi su održani i u drugim velikim gradovima, uključujući Dnjepar, Lavov i Odesu. "Ako se zakon usvoji, bit će teže pridružiti Ukrajini Europskoj uniji. Vratit ćemo se diktaturi", rekla je Saša Kazintseva prije nego što je Zelenski navodno dao odobrenje.
"Ne želimo biti kao Rusija. Zelenski je i dalje naš predsjednik. Ali kada učini pogrešne stvari, mi ćemo to reći."
Njena prijateljica Tetiana Kukuruza podigla je kartonski natpis sa sloganom obogaćenim psovkom: "Jesi li je*eno poludio?“
Objasnila je: "Ovo je prvi put od 2022. da smo izašli na ulice. Znamo imena zastupnika koji su glasali za ovaj zakon. Ne kažem da su korumpirani. Ali imaju interese."
Okupljeni su bili studenti, mladi aktivisti i vojni veterani, neki od njih ogrnuti plavo-žutim ukrajinskim zastavama. Sudjelovao je i gradonačelnik Kijeva, Vitalij Kličko, zajedno sa svojim bratom Vladimirom.
Veronika Mol, umjetnica, rekla je da je zabrinuta da se Ukrajina vraća u eru Viktora Janukoviča, korumpiranog proruskog predsjednika koji je pobjegao u Moskvu 2014. nakon višemjesečnih uličnih prosvjeda, piše Guardian.
"Iznenađena sam što se ovo dogodilo. Izgleda kao neka ludost. Ne znam koji su im motivi", rekla je.
"Narod je moć u Ukrajini. Ne predsjednik ili vlada. Strašno je što ih još uvijek moramo podsjećati."
Uglednici i Zapad kritiziraju
Istaknuti vojnici, slavni kuhar i ukrajinski mediji glasno su osudili prijedlog zakona. Pisac Ilja Ponomarenko rekao je da se civilno društvo bori protiv "tamne strane vlastite države" paralelno s ratom protiv Rusije.
Kritizirao je "korupciju, zlouporabu moći, laži, nedostatak transparentnosti, nepotizam, nekažnjivost i napade na demokraciju i slobodu govora – sve što nas stalno vuče natrag u ponor, natrag u rusku kolonijalnu kriminalnu štalu".
Nekoliko istaknutih međunarodnih pristaša Ukrajine izrazilo je zabrinutost. Među njima su bili bivši američki veleposlanik u Moskvi Mike McFaul i bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves. Također je priznato da prosvjednici mogu slobodno izražavati protuvladina mišljenja - za razliku od Rusije.
Jedan visoki dužnosnik povezan s vojskom, šef vojne obavještajne službe HUR-a, Kyrylo Budanov, pozvao je u utorak navečer na napore za uklanjanje ratnih razlika u ukrajinskom društvu. "Imamo jednu zajedničku nesreću, jednog neprijatelja", objavio je Budanov, bez posebnog osvrta na zakon.
"Stoga je vrijedno riješiti unutarnje proturječnosti otvorenim dijalogom kako bismo postigli jedan zajednički cilj: obraniti našu zemlju."
Ukrajinska prijava za pridruživanje EU ovisi o napretku koji postigne u borbi protiv korupcije. Od 2022. godine zemlje EU pružile su Kijevu značajnu vojnu i ekonomsku potporu koja se mjeri u milijardama eura.