Zakon kojim bi se zajamčio "poseban status narodnim republikama" što su ih proglasili separatisti, predstavlja nastavak mirovnog sporazuma dogovorenog prošli mjesec u Bjelorusiji. Zapadne vlade smatraju da je dogovor iz Minska i dalje najbolja opcija trajnog rješenje sukoba u kojemu je dosad poginulo više od 6000 ljudi.
No inzistiranje Kijeva da se zakon primijeni tek nakon što se u istočnim teritorijima pod jurisdikcijom Ukrajine održe izbori, odmah je potaknuo kritike Rusije za koju Kijev kaže da naoružava i podržava pobunjenike.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u Moskvi je rekao da zakon predstavlja "oštro odstupanje od sporazuma iz Minska", jer se "poseban status" vezuje uz izbore u kojima neće sudjelovati samoproglašeni pobunjenički čelnici.
Kličko prozvao Putina i poručio Zapadu: 'On će izazvati Treći svjetski rat'
I separatistički čelnici su kritizirali zakon. "Sve ono što je kijevski parlament danas razmatrao, u potpunosti je kontradiktorno sporazumu iz Minska", rekao je separatistički dužnosnik Aleksej Karjakin za rusku novinsku agenciju RIA Novosti, dodavši da Kijev planira "novo krvoproliće."
Prozapadnjački orijentirano vodstvo proguralo je zakon u parlamentu nastojeći pokazati privrženost Zapadu čiju financijsku i političku potporu treba da bi se spriječio raspad Ukrajine.
"Ovakve zakone ne usvajamo zbog ruskoga predsjednika Putina ili okupatora. Stajalište Europe prema Ukrajini definirat će se u skladu s njezinom spremnošću da ispuni sporazum iz Minska", rekao je zamjenik predsjednika parlamenta i saveznik predsjednika Petra Porošenka, Andrij Prubij.
Zakon će dati ograničenu samoupravu separatističkim regijama na trogodišnje razdoblje i dopustiti im da "ojačaju i prodube" odnose sa sujednim ruskim regijama. Dopustit će teško naoružanim pobunjenicima da uspostave vlastite policijske snage. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook