Selo Širokine, 10 km istočno od Mariupolja, pretrpjelo je razaranja, napose oko ceste koja dijeli položaje dvaju tabora međusobno udaljenih sedamstotinjak metara, izvijestio je u petak novinar AFP-a.
Borbe se vode svakodnevno uz topničku i tenkovsku vatru, rekao je pobunjenik ratnog imena Karas.
Promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na terenu vidjeli su u četvrtak "tri ukrajinska tenka kako gađaju pobunjeničke položaje u Širokinu", na što su pobunjenici uzvratili tenkovskim granatama koje su pale blizu ukrajinskih položaja, navodi se u priopćenju objavljenom u petak.
Nešto im sprema - Putin sastavlja 'crnu listu' najvećih neprijatelja
Pobunjenici tvrde da kontroliraju oko 30 posto sela, glavnog ukrajinskog uporišta prije Mariupolja, luke na obali Azovskog mora gdje se mnogi boje velike ofenzive.
Zauzimanje tog industrijskog grada s 500.000 stanovnika nužno je za uspostavu kopnene veze između Rusije i Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Rusija pripojila prije godinu dana, ali ovisi o Ukrajini što se tiče njegovih vitalnih potreba.
Trojica su pobunjenika poginula a šestorica su ranjena u Širokinu u zadnja 24 sata, objavljeno je na službenoj mrežnoj stranici proruskih pobunjenika.
Separatističke vlasti su u petak izvijestile o 33 napada vladinih snaga u zadnja 24 sata na Širokine i zračnu luku u Donecku koja je u siječnju prešla u ruke pobunjenika nakon višemjesečnih silovitih borba.
U redovima ukrajinske vojske nitko nije poginuo, ali su trojica vojnika ranjena, rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Andrij Lisenko. Položaji ukrajinske vojske su granatirani iz višecjevnih raketnih bacača Grad "prvi put u zadnjih mjesec dana", dodao je.
Jedan je civil izgubio život u pobunjeničkom bombardiranju Avdijvke, grada u rukama vladinih snaga, blizu ruševina donecke zračne luke, rekao je načelnik tamošnje policije Vjačeslav Abroskin.
Dvije strane se međusobno optužuju za povredu ugovora Minsk 2 potpisanog u veljači u bjeloruskoj prijestolnici uz posredovanje francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel, u nazočnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Po tom ugovoru, strane su se obvezale na povlačenje teškog oružja s bojišnice kako bi uspostavile tampon zonu široku 50 do 140 km, ovisno o vrsti oružja.
Europska unija se u četvrtak dogovorila o nastavku gospodarskih sankcija Rusiji do kraja godine, "povezujući" ih s "cjelovitom provedbom" ugovora iz Minska. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook