Pisanje o klimatskim promjenama postavlja poseban izazov novinarima. To je najvjerojatnije najveća priča koju su ikad pokrivali, možda jedina s pravim egzistencijalnim implikacijama. Znanstvenici o mogućim klimatskim promjenama pričaju u apokaliptičnim terminima, zagovarači i političari govore o velikom raskrižju u ljudskoj povijesti, ali kako prikazati stvarni problem?
Činjenica je da teme o okolišu nisu zanimljive i da se obično nalaze na kraju novina uklještene između novosti o iPodovima i vijestima o nekim polu-zanimljivim suđenjima. Novinari Guardiana su htjeli prići temi na jednom višem nivou angažirajući 6 specijaliziranih novinara koji bi se bavili temom iz raznih perspektiva, ali je taj pristup izazvao veliki problem 'bombardiranja' javnosti neprekidnim slijedom predviđanja i diplomatskih ublažavanja činjenica, što je poljuljalo osnovnu ideju.
Početak summita u Copenhagenu s glavnom temom globalnog zatopljenja potaknuo je 56 novina diljem svijeta, u 44 zemlje, na 20 različitih jezika, da se ujedine oko teme koja je presudna za čovječanstvo. Zajedničkim editorijalom pozvali su svjetske vođe, pregovarače i političare da se ujedine oko donošenja odluke o zaštiti okoliša. Novinari smatraju da ako su se oni uspjeli ujediniti bez obzira na konkurenciju koja obilježava njihova zanimanja da se i političari mogu ujediniti oko ovog gorućeg problema. Nakon svjetskog dogovora oko zajedničkog editorijala pojavili su se zahtjevi određenih listova da se u temu uvrste i pojedini manji vezani problemi doveo je do završnog teksta koji su potpisali Tom Clark i Julian Glover.
'Klimatske promjene su zajednički problem i svi zajedno moramo radit na njegovom rješavanju', zajednički je nazivnik 56 novina od čega je čak njih 11 u Afici. Iznenađujuća činjenica jest da se iz drugog najvećeg zagađivača okoliša na svijetu, SAD-a, akciji pridružio samo jedan list – Miami Herald. Čak je jedan list iz SAD-a kometirao ovaj editorijal kao nečuven pokušaj utjecaja medija s odgovorom na cijelu stvar: 'Go to hell!'