'Ugovor o dvojnom državljanstvu vodi u diskriminaciju'

Slika nije dostupna
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Haris Silajdžić potvrdio je danas kako se protivi prihvaćanju ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Hrvatske, no istaknuo je kako to promatra kao načelno, a ne pitanje odnosa između dvije države, te da bi prihvaćanje, po njegovu mišljenju, vodilo do diskriminacije.

"Ugovori o dvojnom državljanstvu sadrže etnički i diskriminirajući pristup", kazao je Silajdžić na konferenciji za novinstvo održanoj u Sarajevu.

Pojašnjavajući zašto je na ovotjednoj sjednici državnog vrha bio protiv prihvaćanja ugovora o dvojnom državljanstvu s Hrvatskom, Silajdžić je pojasnio kako to čini jer traži da se svi građani BiH koji žive u inozemstvu tretiraju na isti način.

Podsjetio je kako članak 17. Zakona o državljanstvu BiH određuje da ono prestaje osobama koje steknu državljanstvo druge zemlje, osim ako je ona s BiH sklopila bilateralni sporazum koji regulira to pitanje.

Prihvaćanjem ugovora s Hrvatskom, ustvrdio je Silajdžić, čini se nepravda prema građanima BiH koje žive u zemljama poput SAD, Kanade ili Novog Zelanda, jer one ne prakticiraju sklapanje takvih sporazuma.

Silajdžić ističe kako su on i njegova Stranka za BiH (SBiH) u Parlamentu BiH već pet puta pokušavale izmijeniti zakon odnosno ukinuti sporni članak 17., no to nikada nije uspjelo zbog protivljenja iz Republike Srpske, a ono je pak, tvrdi član Predsjedništva BiH, motivirano željom da bez državljanstva BiH ostane veliki broj Bošnjaka.

"RS se tome protivi jer želi dovršiti etničko čišćenje i izbrisati pola milijuna građana BiH koji su tijekom rata otišli iz zemlje", kazao je Silajdžić.

Komentirajući činjenicu da je problem s ugovorom o dvojnom državljanstvu izbio upravo u vrijeme posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića BiH, Silajdžić je ustvrdio kako je riječ o "čistoj slučajnosti".

Cjelinu odnosa Hrvatske i BiH ocijenio je dobrom, no istaknuo je kako je u proteklom razdoblju malo učinjeno, "ako je išta", na rješavanju spornih pitanja poput granica, imovine i gradnje mosta za Pelješac.

Pelješki most, tvrdi Silajdžić, ostaje primjerom kako se dvije zemlje ne bi smjele ponašati jedna prema drugoj.

"Ne možemo mi o mostu za Pelješac doznavati iz tiska ako smo već dobri susjedi", upozorio je Silajdžić dodajući kako je takvu poruku i osobno prenio hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću za njihova posljednjeg susreta u Zagrebu.