Tek 0,1 posto najbogatijih ljudi u svijetu danas ima kombinirano bogatstvo koje je ravno ukupnom bogatstvu čak 50 posto najsiromašnijeg dijela globalne populacije, pokazalo je najnovije izvješće o globalnoj nejednakosti "World Inequality Report", koje je objavio ugledni francuski ekonomist Thomas Piketty, prenosi Guardian.
Od 1980. godine do danas, otprilike 7 milijuna najbogatijih ljudi svijeta (0,1 posto) prikupilo je ukupno bogatstvo koje je ravno ukupnom bogatstvo čak 3,8 milijardi ljudi u svijetu, koji pripadaju svjetskoj populaciji s najmanjim prihodima.
Piketty upozorava da se nejednakost napuhala na "ekstremne razine" u nekim zemljama, a ne donosi nadalje nimalo optimistične prognoze te tvrdi da će taj problem biti s vremenom još i gori, ako svjetske vlade ne poduzmu koordinirane akcije za povećanje poreza prema najbogatijim slojevima globalnog društva te ako ne spriječe najbogatije da skrivaju novac u takozvanim poreznim oazama.
Navedeno izvješće navodi kako se čak 10 posto ukupnog globalnog bogatstva nalazi u tim poreznim oazama, na čiji su problem ukazale dvije velike globalne afere - Panamski dokumenti i Rajski dokumenti.
Spomenuto izvješće crpilo je podatke iz radova više od 100 istraživača diljem svijeta te se na temelju njih otkriva da je 1 posto najbogatijih ljudi u svijetu u periodu između 1980. i 2016. godine prikupilo čak 27 posto ukupnog svjetskog bogatstva.
Bogati, bogatiji, bogovi?
Od bogatih postoje i oni još bogatiji, odnosno njih 0,1 posto, a oni su u istom periodu sebi priskrbili nevjerojatnih 13 posto ukupnog svjetskog bogatstva.
Ni to nije sve, jer postoje i ultrabogati, njih 0,01 posto ili 76.000 ljudi, koji u rukama drže 4 posto ukupnog svjetskog bogatstva stvorenog od 1980. godine do danas.
Naravno, 50 posto globalne populacije vidjelo je tek neznatan ili nikakav rast primanja u istom vremenskom periodu, stoji u izvješću.
Podsjetimo, najbogatiji je čovjek na svijetu izvršni menadžer Amazona Jeff Bezos, koji teži 98,8 milijardi dolara, dok su iza njega Bill Gates, Wareen Buffet, Amancio Ortega te Mark Zuckerberg. Njih petorica ukupno teže 425 milijardi dolara. Samo je Bezos u posljednjih godinu dana podigao svoje bogatstvo za 33 milijarde dolara.
Osim što je nejednakost prisutna i vrlo izražena u Sjevernoj Americi i Europi, ona je posebno akutna u Africi, Brazilu, Aziji te na Bliskom istoku. Naime, tamo je nejednakost na stabilnim nogama i ekstremnim razinama već desetljećima, stoji u izvješću.
Izvješće na kraju upozorava svjetske vlade i lidere, da ako se tom problemu ne pristupi odmah i koordinirano, jaz imeđu najbogatijih i najsiromašnijih još će se više produbiti, na još dramatičnije razine.
Gotovo 100 milijuna ljudi godišnje prisiljeno je birati između hrane i zdravstvene skrbi
Zbog nagomilanih dugova u troškovima za zdravstvenu skrb gotovo 100 milijuna ljudi na svjetskoj razini godišnje zapada u siromaštvo, pokazalo je najnovije izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Svjetske banke.
Najsiromašniji slojevi globalnog društva rutinski su primorani birati između zdravstvene skrbi i drugih kućanskih potrepština, uključujući hranu i obrazovanje.
Istraživači su u izvješću utvrdili da više od 122 milijuna ljudi u svijetu mora živjeti s dnevnicom od tek 3,10 dolara, što je prag umjerenog siromaštva, zbog troškova zdravstvene skrbi, prenosi Guardian.
Ukupno 800 milijuna u svijetu ljudi troši preko 10 posto kućnog budžeta na troškove zdravstvene skrbi koje ne pokriva zdravstveno osiguranje. Gotovo 180 milijuna ljudi u svijetu troši i više od 15 posto na iste troškove. Žene spadaju u najugroženiju skupinu, navodi se u izvješću.
"Apsolutno nam je potrebna predanost kako bismo rješili problem nejednakosti u zdravstvu. Postoji čak četiri puta veća šansa da ćete dobiti osnovni paket zdravstvene skrbi ako ste bogati", ističe Anna Marriott, savjetnica za javno zdravstvo Oxfama.