Od optužbi za poricanje ratnih zločina do korištenja pokliča iz doba nacizma, članovi hrvatskog Domovinskog pokreta bili su u središtu brojnih krajnje desničarskih kontroverzi u zemlji. Sada su spremni formirati novu Vladu zajedno s vladajućim HDZ-om kao strankom desnog centra, nakon polarizirajućih izbora u travnju i spornih koalicijskih pregovora, piše u tekstu naslovljenom "Izborni pobjednik u Hrvatskoj prigrlio je krajnju desnicu u novoj Vladi" ugledni Politico.
Kako je nastao Domovinski pokret?
Aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u četvrtak popodne da je prikupljeno potrebnih 76 potpisa za sastavljanje, kako je rekao, nove i stabilne Vlade.
Domovinski pokret ili DP, podsjeća Politico, osnovao je nacionalistički pjevač Miroslav Škoro 2020. godine kako bi pružio domoljubniju i krajnje desnu alternativu HDZ-u, vjerojatno najmoćnijoj stranci u Hrvatskoj, koja je pod Plenkovićem doživjela veliko restrukturiranje.
“Plenković je uložio značajan napor da izbaci i neutralizira krajnje desničare iz HDZ-a, ali sada je dosta onih koji su bili vezani uz HDZ dio Domovinskog pokreta”, rekao je za Politico Hrvoje Klasić, povjesničar i stručnjak za krajnju desnicu u Hrvatskoj.
Ako "nestane" Plenković...
Škoro je u međuvremenu izbačen iz stranke, a dok DP-ovci tvrde da su ublažili pristup pojedinim temama, stranka ostaje sinonim za tvrdokorne, socijalno konzervativne ideje. “Puno birača koji su podržavali HDZ sada glasaju za Domovinski pokret. Kad bi se, recimo, Plenkovića smijenilo i u HDZ se vratio netko desniji, onda bi Domovinski pokret potpuno izgubio podršku”, smatra Klasić.
Plenković se, baš kao i talijanska premijerka Giorgia Meloni, od izbora u travnju stavio na kandidatsku listu svog HZD-a za lipanjske izbore za EU, navodno kako bi prikupio podršku stranci. Drugi strahuju da bi Plenković mogao prihvatiti mandat u Bruxellesu nakon izbora u lipnju, ostavljajući hrvatsku politiku lišenom svog moderirajućeg utjecaja.
Razlog za brigu
Glavna potpora Domovinskom pokretu dolazi iz istočne Hrvatske, s područja Slavonije i grada Vukovara, mjesta koja su bila teško pogođena Domovinskim ratom.
“Njihova biračka baza je doživjela značajne borbe tijekom rata i lokalno stanovništvo se još uvijek nije u potpunosti suočilo s prošlošću”, rekao je Klasić.
To je, zajedno s povijesnim revizionizmom, tekućim raspravama koje će DP vjerojatno iskoristiti, izazvalo zabrinutost među određenim segmentima stanovništva u vezi s novom koalicijom.
“Domovinski pokret rado koristi određene sentimente u Hrvatskoj u svoju korist kada govori o povijesti i ratu te želi snažniji utjecaj Katoličke crkve, tradicionalnih obiteljskih vrijednosti, a protiv LGBT prava i pobačaja”, zaključio je Klasić.
Mnogi su se na ljevici nadali da će predsjednik Republike Zoran Milanović, čija je bivša stranka SDP bila drugoplasirana na izborima, uspjeti sklopiti koaliciju i zbaciti HDZ s vlasti.
Od izbora u travnju sve je više pritužbi da način na koji su u Hrvatskoj nacrtane izborne jedinice, kao i sustav dodjele više mjesta većim strankama kako bi se smanjila politička rascjepkanost, daje nepravednu prednost strankama desnice i krajnje desnice.