Istraživanje iz kojeg je izvedena studija proveli su znanstvenici Sveučilišta u Bristolu te Sveučilišta u Rimu. Oni su analizom masnih kiselina, izvučenih iz keramičkih posuda, koje su iskopali na arheološkom nalazištu u Libiji, otkrili kako kako se u istim posudama prerađivalo mlijeko u ostale mliječne proizvode (poput jogurta, maslaca i sira).
U istim posudama pronašli su i masnoće koje su karakteristične za mljekare i mljekarske proizvode. prije ovog otkrića, najranije slično otkriće datira iz perioda od 5.000 godina prije rođenja Krista, a prerađivači su bili prapovijesni saharski stočari.
Prije oko 10.000 godina Sahara je izgledala drugačije, odnosno bila je vlažnija i zelenija te pogodnija za život, no u periodu između 7.000 i 5.000 godina prije rođenja Krista taj se dio afričkog kontinenta pretvorio u pustoš pa su se i ljudi prilagodili novim uvjetima života. Ta prilagodba rezultirala je pastoralnim i nomadskim stilom života tadašnjih ljudi, a tome u prilog idu nalazi ostataka stočnih kosti u naslagama u pećinama te ostacima nekadašnjih riječnih kampova.
No dosad nije pronađen ovako jasan dokaz da su neolitski ljudi muzli stoku za mlijeko i imali mljekare. Konačan dokaz pronađen je u keramičkim ostacima posuda, u planinama Tadrart Acacus u Libiji.
Koristeći lipidski biomarker i analizu pomoću stabilnog izotopa ugljika, proučavali su masne kiseline, koje su pronašli u glini keramičkih posuda. Tada su i otkrili kako se polovica pronađenih posuda koristila i za preradu mlijeka u mliječne proizvode.
'Već nam je poznato koliko su mljekarski proizvodi mlijeko važni za ljude neolitske Europe, jer se oni mogu izvlačiti iz životinje tijekom njezinog čitavog životnog vijeka pa je uzbudljivo bilo pronaći dokaz kako su isti proizvodi bili važni i za ljude neolitske Afrike', istaknula je Julie Dunne, studentica Sveučilišta u Bristolu pred doktoratom, koja je sudjelovala u čitavom projektu.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.