Više od 13.000 civila ubijeno je ili ranjeno zadnjih godina pri eksploziji zaostalih kazetnih bombi, no stvarna brojka vjerojatno je znatno veća, navodi se u izvješću.
'Nakon oružanih sukoba neeksplodirane kazetne bombe pretvaraju domove, životne i društvene sredine nekih 400 milijuna ljudi u istinska minska polja', piše u izvješću.
Predstavnici iz gotovo 50 država pripremat će u Limi, od 23. do 25. svibnja, nacrt zabrane te vrste oružja koje se naširoko koristilo u Iraku, Afganistanu, Libanonu i ruskoj republici Čečeniji.
U veljači su se izaslanici 46 zemalja na skupu u Oslu suglasili do iduće godine donijeti zabranu korištenja, proizvodnje, prijevoza i skladištenja tog oružja koje je opasno godinama nakon što je bilo izbačeno.
No većina država koje proizvode kazetne bombe, uključujući Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu, nije u Oslo poslala svoje izaslanike te je jasno dala do znanja kako neće podržati zabranu. Te države tvrde da moraju zadržati opciju kazetnih bombi kao oružja za obranu.
U ožujku je Britanija postala prva velika vojna sila koja je
zabranila jednu inačicu tog oružja osmišljenog da ubija velik broj
neprijateljskih vojnika rasprskavajući u širokom području stotine
malih bombica punjenih smrtonosnim šrapnelom.
Britanska vlada objavila je da će u budućnosti koristiti samo oružje koje ima samorazarajući mehanizam, a takvu su odluku organizacije ocijenile nedovoljnom te zahtijevaju potpunu zabranu.
Britanija i SAD koristile su tisuće komada kazetnih bombi tijekom invazije na Irak 2003., a Izrael je takvo oružje masovno koristio u
južnom Libanonu ljeti 2006., u borbi protiv pokreta Hezbollah.
Prema Handicap International 98 posto žrtava kazetnih bombi su civili 'ubijeni ili ranjeni po povratku svojim domovima nakon prestanka sukoba ili pri obavljanju redovitih dnevnih poslova'.