Ta vrsta megalitnog spomenika izgrađenog u obliku skupne grobne komore otkrivena je blizu kibuca Shamir u Galileji i jedinstvena je zbog dimenzija i "umjetničkih crteža" na njezinu stropu, stoji u priopćenju Povjerenstva.
U dolmenima su još u prethistorijsko doba pokapani mrtvi. Bili su izrađenih od nekoliko velikih, okomito postavljenih kamenih blokova koje prekriva jedna ili više vodoravnih kamenih ploča.
"Prvi smo put pronašli dolmen na području Bliskog istoka", kazao je arheolog Uri Berger.
"Na dolmenu je ugravirano petnaestak znakova, no vrlo ih je teško dešifrirati. Možda se radi o lukovima, pticama ili dušama koje lete prema nebu", kazao je prof. Gonen Sharon sa sveučilišta Tel Hai.
Otkriveni dolmen datira iz vremena brončanog doba (stariji je od 4000 godina) i nalazi se usred ostalih kamenih grobnica. Vodoravna kamena ploča teži 50 tona.
"Nemamo pojma na koji su način građeni ovakvi megalitski spomenici i na koji su način njihovi graditelji uspijevali podići takvu težinu", priznaje prof. Gonen. Dimenzije komore u unutrašnjosti dolmena su dva metra na tri metra.
"Takve dimenzije dokazuju da ovaj dolmen nije podiglo nomadsko pleme, već ga je izgradila zajednica koja je raspolagala dovoljno snažnim strukturama i koja je poznavala određene tehnologije", smatra Gonen te dodaje da je "kultura naroda koji su gradili dolmene još uvijek velik misterij za izraelske arheologe".
Dolmeni su se osobito često gradili tijekom neolitika, eneolitika i brončanoga doba u priobalnim područjima sjeverozapadne i zapadne Europe: u Portugalu, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. (Hina)