Probnim popisom bit će obuhvaćeno dvadeset tisuća stanovnika te šest tisuća kućanstava i provest će se u 35 općina u različitim dijelovima zemlje. Tijek probnog popisa nadzirat će međunarodni promatrači koje je delegirao Statistički ured Europske unije (EUROSTAT) a posebnu pozornost posbetit će načinu na koji popisivači budu tretirali osjetljiva pitanja poput onih o materinjem jeziku, nacionalnosti ili vjeroispovijesti.
'Oni žele vidjeti zaštitu osobnih podataka i način na koji popisivači rade na terenu odnosno postupaju li sukladno međunarodnim standardima', pojasnio je ravnatelj Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović. Popisivačima su date precizne upute da ni u kom slučaju ne smiju navoditi ispitanike kakve bi odgovore trebali dati.
>> Dodik: Mi smo u neželjenom braku s BiH
Na temelju rezultata probnog popisa koji traje do kraja listipada EUROSTAT će donijeti konačnu preporuku o tome jesu li isupnjeni uvjeti da BiH naredne godine provede cjeloviti popis stanovništva. Posljednji takav popis u BiH je proveden 1991. što ju je svrstalo u kategoriju država kakva je Somalija i koje ne raspolažu nikakvim vjerodostojnim informacijama o vlastitom stanovništvu.
Političke stranke u BiH godinama se nisu uspjevale dogovoriti o tome kada i kako provesti popis sporeći se oko toga treba li najprije osigurati potpuni povratak svih izbjeglih i raseljenih u prijeratna mjesta prebivališta. Prema rezultatima popisa iz 1991. u BiH je živjelo nešto više od 4 milijuna i 300 tisuća stanovnika.
Tada je u BiH živjelo nešto više od milijun i 900 tisuća osoba koje su se tada izjašnjavale Muslimanima što je bio udio od 43,47 posto. Srba je bilo nešto više od milijun i 300 tisuća ili 31,21 posto a Hrvata oko 760 tisuća ili 17,38 posto. Jugoslavenima se tada izjasnilo oko 244 tisuće građana. Pretpostavlja se kako je tijekom rata poginulo oko 100 tisuća ljudi dok ih je oko milijun i 800 tisuća raseljeno. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook