Riječ je o podacima koje Crkva svake godine prikuplja nakon svećeničkog blagoslova domova, a oni su ujedno i najrelevantniji pokazatelj približnog broja Hrvata koji žive u BiH, iako ih je realno nešto više jer se svi oni ne deklariraju vjernicima.
Najviše katolika i dalje je u Mostarskoj biskupiji gdje ih živi nešto više od 170.000, a u odnosu na 2018. godinu manje ih je za 645.
Najdramatičnije smanjenje broja vjernika je u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Prema svećeničkim podacima, tu je sada nešto manje 138.000 vjernika a u usporedbi sa stanjem od prije godinu dana ukupno ih je manje za 9148.
Najmanja Trebinjsko-mrkanska biskupija koja ima tek 17.000 vjernika za godinu dana je ostala bez njih čak 1068. U Banjolučkoj biskupiji u kojoj je rat ostavio najstrašnije tragove i gdje su Hrvati masovno prognani sada je 27.661 vjernik. U usporedbi sa stanjem potkraj 2018. godine to znači kako je tamo 955 vjernika manje.
Podaci o krštenjima još su dramatičniji za Crkvu jer pokazuju da ih je u tri biskupije bilo manje nego 2018., a jedino je u Mostarskoj ta brojka rasla no samo za 55 krštenja.
U svim je biskupijama rastao jedino broj umrlih. (Hina)