U mimohodu središtem Banje Luke bilo je uključeno nešto manje od tri tisuće sudionika, uključujući nekoliko stotina pripadnika temeljne i posebne policije, uz konjanike i prelete helikoptera.
Oni su prodefilirali pred tribinom na kojoj su uz dužnosnike iz reda bosanskih Srba bili i dužnosnici i vojni časnici iz Srbije te ruski veleposlanik u BiH Igor Kalabuhov.
Tamo se našlo i počasno mjesto za osuđene ratne zločince poput Vinka Pandurevića kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pravomoćno osudio na 13 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, uključujući tu genocid u Srebrenici.
Ta činjenica nije bila zapreka da on stoji neposredno iza Dodika i srbijanskog ministra policije Aleksandra Vulina.
Praznik pod nazivom "dan republike" u RS obilježavaju 9. siječnja u znak sjećanja na taj datum iz 1992. godine kada je dio zastupnika u skupštini tadašnje SR BiH protuzakonito proglasio "srpsku republiku BiH" što je predstavljalo uvod u troipolgodišnji rat.
Dodik je u nedjelju kazao kako je taj čin bio rezultat nastojanja da se spriječi ponavljanje zločina nad Srbima počinjenih u Drugom svjetskom ratu pa je stoga donesena oduka da oni naprave svoju državu od dijelova teritorija BiH.
"RS je naša država tko god to nama osporavao", kazao je Dodik dodajući kako je nedjeljno okupljanje u Banjoj Luci odgovor onima koji osporavaju 9. siječnja i koji nameću sankcije.
Sankcije protiv Dodika
Dodik i njegov pravni savjetnik Zoran Tegeltija su se ranije ovog tjedna našli na udaru sankcija koje su im nametnuli Ministarstvo financija SAD i State Department, označavajući njih dvojicu kao osobe odgovorne za kršenje Daytonskog sporazuma i umiješanost u korupciju.
Dodik je u nedjelju kazao kako ga to neće zaustaviti u politici koju vodi te kako će slušati što želi narod a ne Amerikanci u čemu računa na nastavak potpore Srbije i drugih prijatelja u svijetu koje nije imenovao.
Ustavni sud BiH je još 2016. godine donio pravorijek kojim je izvan snage stavio dijelove zakona o praznicima RS kojima je 9. siječnja bio definiran kao dan tog entiteta.
Sud je ocijenio kako proslavljanje datuma koji je označio početak kampanje masovnih etničkih progona nesrba s teritorija današnje RS vrijeđa osjećaje Hrvata i Bošnjaka.
Tu su presudu vlasti RS odlučile ignorirati tako što su najprije organizirali referendum o tome hoće li se provesti sudski pravorijek a potom su donijeli novi zakon kojim su ponovo 9. siječnja označili kao dan republike.